Program je započeo predstavljanjem knjige 'Stranac i društvo. Fenomenologija stranca i ksenofobije' (Pan liber) autora Anđelka Milardovića. S općom temom migracijskih tokova i reakcije europskih i nacionalnih institucija, studija je, svojim pluridisciplinarnim pristupom fenomenu stranca, istaknuli su recenzenti Dragan Bagić i Tarik Kulenović, iznimno dobrodošla u domaći prostor. U prvom dijelu knjige obrađuje se pojam stranca iz različitih vizura, filozofske, socijalne psihologije, književnosti, a drugi dio posvećen je ksenofobiji, netrpeljivosti prema strancima. Recenzenti su isticali visoku aktualnost teme s pojačanim migracijskim tokovima prema Europi (južna ruta do Malte i Lampeduse te tok istočnog Balkana, od Turske preko Bugarske i Srbije), a autor je dodao da je ovo trenutak u kojem Europa može odlučiti hoće li se preobraziti u zatvorenu 'tvrđavu' ili u 'prostor slobode'.

Javnu raspravu koja je uslijedila otvorio je europski zastupnik Tonino Picula koji je na temelju slučaja poginulih migranta pored obala Lampeduse (preko 360 poginulih u nesreći početkom listopada) zaključio da postoji manjkava imigrantska politika EU-a. Naime, čelnici Europe dugo su podržavali autoritarne režime u Sjevernoj Africi (primjerice, podrška Nicolasa Sarkozyja libijskom vođi Moameru Gadafiju) jer su, među ostalim, osiguravali Uniju od vala migranata. Nakon što su režimi srušeni, EU se sada mora suočiti s tim fenomenom.

Iz domaće vizure, ta se tema ne bi trebala činiti dalekom iz nekoliko razloga. Za početak, Hrvatska je u ranim devedesetima bila poprište snažnih migracijskih tokova te je u tom razdoblju, prema nekim procjenama, oko milijun ljudi prelazilo, u ovom ili onom svojstvu, preko nacionalnog teritorija. Nadalje, ulaskom u Uniju i Hrvatska bi se ubrzo mogla suočiti s većim brojem migranta na vlastitim granicama, posebice na morskim granicama i isturenijim otocima kao što su Vis i Lastovo.

Anđelko Milardović upozorio je na dvostruka mjerila Unije koja se, s jedne strane, deklarativno zalaže za ljudska prava, a s druge, strance drži na sigurnoj udaljenosti. Zatim, tendencija pretvaranja Europe u zatvorenu 'tvrđavu' posebice se u ovom trenutku da prepoznati kod skupina krajnje desnice koje jačaju po čitavoj Europi (tzv. 'crni protekcionizam'), a taj bi se fenomen mogao i jasnije formirati tijekom nadolazećih europskih izbora 2014. Novinarka HRT-a Ivana Dragičević Veličković, koja se upravo vratila s Lampeduse, podsjetila je na demografski deficit u Europi koja, dakle, ima realnu potrebu za 'uvozom radne snage'.

Koristan pogled na temu stigao je od Ines Krajčak, pomoćnice ministra unutarnjih poslova, koja je sumirala iskustva s tražiteljima azila u Hrvatskoj. Većina njih nisu životno ugroženi u matičnim zemljama, već se radi o ekonomskim razlozima. Zatim, dobar dio njih kao krajnji cilj nema Hrvatsku, već visokorazvijene zemlje sjevera Europe, a privremenu skrb koju im osiguravaju domaće instituciju koriste kao predah u traženju azila. Podsjetila je da je MUP autor nacionalne imigracijske politike te da se upravo sada mora početi razmišljati o novom okviru za nacionalnu strategiju imigracije nakon 2015. godine.

Svakako je zanimljivo u kontekstu rijetkih domaćih rasprava na temu imigracije (budući da Hrvatska, kako je istaknuo moderator Davor Pauković, trenutačno ima više problema s autohtonim manjinama na vlastitom teritoriju), spomenuti da je Amnesty International danas optužio Europsku uniju da je iznimno loše odigrala svoju ulogu pri primitku imigranata iz Sirije. Naime, od 2,3 milijuna sirijskih izbjeglica, Unija je primila tek 12.000, točnije, samo 0,5 posto. U priopćenju koje prenosi AFP tvrde da bi europski vođe trebali 'spustiti glave od srama'.