Prema radu koji su prošli tjedan u časopisu Physical Review D objavili Mads Toudal Frandsen, profesor na University of Southern Denmark, i njegovi kolege, postoji mogućnost da u CERN-u nije pronađen Higgsov bozon, već neka druga čestica.

'Istina je da Higgsova čestica može objasniti podatke prikupljene u CERN-u, međutim moguća su i druga tumačenja; iste podatke mogli bismo dobiti i od drugih čestica', rekao je Frandsen.

'Podaci kojima trenutno raspolažemo nisu dovoljno precizni da bismo točno odredili o kojoj je čestici riječ. To bi mogla biti bilo koja od brojnih poznatih čestica. Vjerujemo da bi to mogla biti tzv. tehni-higgs čestica. Ona je na neki način slična Higgsovoj čestici pa odatle i potječe polovica njezina imena', objasnio je dr. Frandsen.

Higgsova čestica dio je fizikalne slike svijeta koja se naziva Standardni model. Tehni-higgs je pak dio teorije koja je poznata kao tehnikolor.

Prema tehnikoloru, tehni-higgs nije elementarna čestica, već se sastoji od tzv. tehni-kvarkova koji bi trebali biti elementarni. Njih bi na okupu trebala držati neka za sada nepoznata sila jer to ne može biti nijedna od četiri prirodne sile poznate modernoj fizici - gravitacija, elektromagnetna sila, slaba nuklearna i jaka nuklearna sila.

Frandsen kaže da se tehni-kvarkovi međusobno mogu vezivati na različite načine i formirati različite objekte – u nekim kombinacijama mogu stvarati čestice tehni-higgsa, a u drugima tamnu tvar. On i njegovi kolege stoga vjeruju da će LHC otkriti još različitih čestica izgrađenih od tehni-kvarkova.

Dr. Puljak: Takvih članaka ima svaki tjedan

Naš fizičar koji je radio na otkrivanju Higgsova bozona, dr. Ivica Puljak s FESB-a u Splitu kaže da se u znanosti nikada sa stopostotnom sigurnošću ne može tvrditi da je ono što je pronađeno upravo ono što predviđa određena teorija.

'Možete reći da ste našli nešto novo jer usporedba vaših rezultata s onim što je već poznato pokazuje da se otkriće ne može objasniti poznatim fenomenima. To je ono što smo mi i govorili – da smo pronašli novu česticu. Mi na početku otkrića nismo tvrdili da smo našli baš Higgsov bozon', rekao je za tortal prof. Puljak.

Znanost nikada nije 100 posto sigurna

Voditelj splitskog tima na Velikom hadronskom sudaraču u CERN-u iskoristio je priliku da u razgovoru za tportal.hr objasni da znanost ne funkcionira onako kako bi neki njezini kritičari očekivali - ona ne objavljuje nikakve apsolutne, nepromjenjive, vječne istine; ona se razvija i napreduje. U tom procesu neke hipoteze bivaju prevladane i odbačene dok se druge razvijaju i nadograđuju.

'Zašto je to tako u znanosti? U znanosti postavljate hipoteze i potom ih, ako nisu dobre, obarate. Kada imate neku teoriju, nikada ne možete reći da ste je definitivno dokazali. Jedino što možete napraviti, ako se eksperiment slaže s vašom pretpostavkom, jest da kažete da se eksperiment slaže s pretpostavkom, ali ne i da je teorija konačno potvrđena. To su suptilne raznilike koje treba razumjeti', pojasnio je splitski čestičar.

Puljak kaže da znanstvenici koji rade na LHC-u ozbiljno shvaćaju razne teorije koje pokušavaju na različite načine objasniti fizikalnu realnost. No ističe da ovaj rad, koji su kao važnu novost prenijeli brojni mediji, pa i neki u našoj regiji, zapravo nije ništa novo.

'Svaki tjedan izlazi vam nekoliko sličnih članaka. Pišu ih teoretičari koji tvrde da ono što smo pronašli u CERN-u nije Higgsov bozon, već nešto što se uklapa u njihove hipoteze. U ovom je slučaju urednik bio samo malo inventivniji pa je stavio bombastičan naslov koji je snažnije odjeknuo', rekao je Puljak.

Kako znati koja je teorija ona 'prava'?

'Svi parametri koje smo do sada izmjerili podudaraju se s hipotezom da se radi o Higgsovom bozonu Standardnog modela. No istovremeno imate i cijeli niz teorija prema kojima je ova čestica nešto drugo. Tehnikolor je samo jedna od njih. Neke od njih su jako egzotične – objašnjavaju jedan problem, ali imaju slabosti u tumačenju drugih. U tom smislu mi ih klasificiramo kao ozbiljne teorije, manje ozbiljne, egzotične i vrlo egzotične. Koju od teorija ćete prihvatiti kao radno objašnjenje? Tu mi koristimo princip koji je poznat kao Ockhamova britva koji kaže: ako nešto možete objasniti jednostavno, nemojte nepotrebno komplicirati. Toga bismo se trebali držati i u svakodnevnom životu. No ipak jednostavno objašnjenje nije nužno uvijek točno. Ponekad postoji mogućnost da je neko kompleksnije točno. Međutim dok god nemate načina da razlikujete i vrednujete sva moguća objašnjenja, najbolje je prihvatiti ono koje je najjednostavnije i najuvjerljivije. Trenutno smo u takvoj situaciji. Pronašli smo novu česticu, a sve što smo otkrili slaže se s hipotezom Standardnog modela', kaže dr. Puljak.

Najpreciznija teorija u povijesti ljudskog roda

Naš znanstvenik smatra da nema ništa sporno u tome što su Peter Higgs i François Englert već dobili Nobelovu nagradu.

'Oni su zapravo dobili Nobelovu nagradu za teoriju spontanog narušenja elektroslabe simetrije. To je mehanizam čije su postojanje oni pretpostavili, a mi smo utvrdili da se ono što smo pronašli slaže s njihovim pretpostavkama. Komitet koji je dodijelio nagradu procijenio je da su šanse da je pronađen Higgsov bozon Standardnog modela toliko velike da su odlučili nagraditi otkriće novog mehanizma u prirodi. To je situacija koja vrijedi za bilo koje otkriće u prirodi – nešto je pronađeno i nagrađeno, no to ne znači da se to s nekim novim otkrićima ne može promijeniti. Za sada sve pokazuje da se Higgsov bozon jako dobro uklapa u Standardni model koji je pak najpreciznija teorija u povijesti ljudskog roda – u njoj su neki deijelovi precizno izmjereni do na dvanaestu decimalu', zaključio je prof. Puljak.