Premijer Plenković se, kako to i priliči njegovim nadležnostima, koncentirao isključivo na ono što je po pitanju ploče u Jasenovcu učinilo Ministarstvo uprave, izmičući se od političke odgovornosti koja je ovaj put prebačena u domenu gradonačelnika Milana Bandića. 

Plenković inzistira na tome da ništa nije 'legalizirano' i da ne postoji 'nikakvo novo rješenje, nikakva legalizacija, nikakav akt koji bi bio konstitucijski u bilo kojem smislu za nešto novo'. Na novinarsko pitanje kako to da je onda na presici HOS-a rečeno da će ustaški pozdrav ubuduće smjeti koristiti i ostale njihove udruge, premijer je poručio da dokument ureda Grada Zagreba - ukoliko je o njemu riječ - on još nije vidio. 

Ustavni stručnjak Mato Palić s osječkog Pravnog fakuteta napominje da nije iskorišten pravni temelj iz Ustava da se ploča s pozdravom 'Za dom spremni' - oko kojeg su se povjesničari različitih svjetonazora u sinoćnjoj emisiji 'Otvoreno' složili da je ustaški i da nema veze s nikakvim starim državnim tvorevinama - ukloni iz Jasenovca.

'Upravo tako, izravnom primjenom ustavnih normi, odnosno izvorišnih osnova, napravila je 2004. godine Vlada u mandatu premijera Ive Sanadera kada je naložila uklanjanje dva spomenika – Mili Budaku i Juri Francetiću. Dakle, pravno je bilo načina da se to riješi drugačije, ali očito je da je ključni razlog politika, odnosno da je politička procjena i odluka bila takva da ploča ostaje u integralnom obliku, ali ne na toj lokaciji. Iz toga bi se moglo iščitati da je pozdrav legaliziran, ali ne na svakom mjestu u RH, odnosno da će postojati neka mjesta na kojima je korištenje tog natpisa na ploči neprimjereno, a jedno od tih je Jasenovac', kaže Palić za tportal.

Hoće li, dakle, postavljanje ploča s natpisom 'Za dom spremni' biti sasvim legalno i u ostalim dijelovima Hrvatske? Hoće li se moći nekažnjeno skandirati 'Za dom spremni' po nogometnim utakmicama?

'Sada se poručuje da u tim riječima, tom pozdravu, nema ništa sporno s pravne strane – iako to pravno nije točno. Po ovome ispada da ni skandiranje pozdrava 'Za dom spremni' apsolutno ne bi trebalo biti kažnjivo, jer ako je ploča s tim natpisom u skladu s našim pravnim poretkom svima vidljiva, nije u nekom zatvorenom prostoru, onda ni izgovaranje tih riječi tamo gdje se ljudi okupljaju u većem broju, poput nogometnih utakmica i glazbenih koncerata, ne može predstavljati nikakav prekršaj niti kažnjivo ponašanje', konstatira Palić.

Može li onda ovakvo rješenje poslužiti kao poticaj onima koji imaju potrebu uzvikivati 'Za dom spremni'?

'Sad im je čista situacija. Pozdrav 'Za dom spremni' može se koristiti, osim na određenim mjestima koje su usko povezana sa zločinima počinjenim u NDH. Dakle, postoje dijelovi hrvatskog teritorija na kojima je taj pozdrav u skladu sa propisima i oni dijelovi na kojima nije, što nije pravno dosljedno. Ili je u redu, pa ostaje i u Jasenovcu, ili nije, ali onda ne može biti ne samo u Jasenovcu, nego ni u Novskoj, ni u Ogulinu ni nigdje drugdje', sugerira Palić.

Ali nisu li i ćirilične ploče u Vukovaru bile rješavane po načelu posebnog pijeteta?

'Da, ali pravo je jedno, a politika drugo, iako su oni nužno povezani. Kad politika počne svojom pragmom zadirati u pravni sustav, onda imate rješenja koja su čudna, nelogična, neobična i ne mogu se protumačiti', odgovara Palić, dodajući da tanka parlamentarna većina rezultira i ovakvim 'polovičnim' odlukama.

Je li onda Hrvatska uopće pravna država? 

'Ako se kalkulira u pravnom sustavu, nije. Ne može jedna te ista rečenica ili pozdrav negdje biti primjeren, a negdje ne. Hrvatska nije nikakva federacija, nego je jedinstvena država po Ustavu i pravni propisi se moraju primjenjivati jednako na cijelom teritoriju, osim onih koji su napisani da se primjenjuju samo na određenom području, poput parkova prirode ili područja od posebne državne skrbi. U tim slučajevima, zakon se ne primjenjuje drugdje, međutim, ovdje nismo vidjeli da se donosi nekakav novi zakon pa da bi se onda s tim ovo rješavalo', ističe Palić.