Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Nature Geoscience, malena stvorenja promjera oko jednog centimetra živjela su u morskim grebenima južne Australije prije nekih 640 do 650 milijuna godina.

Ostaci u kamenu koje je pronašao tim pod vodstvom geologa dr. Adama Maloofa sa Sveučilišta Princeton najstariji su fosili primitivnih životinja.

Ako se otkriće potvrdi, to će značiti da su životinje na Zemlji živjele i prije Marinoanske, odnosno Varangerske glacijacije – globalne katastrofe u kojoj je cijeli planet bio prekriven ledom te se često naziva 'Snowball Earth'. Znanstvenici su dosad smatrali da je prvi život nastao tek nakon tog razdoblja koje je završilo prije nekih 635 milijuna godina.

Dr. Maloof je za The Times izjavio kako nitko nije očekivao da su životinje postojale prije tog ledenog doba.

Neki znanstvenici smatraju da je jedno od mogućih objašnjenja da su životinje na Zemlji evoluirale dva puta – prvi put prije, a drugi put nakon velikog ledenog doba. Drugi pak smatraju da su neki organizmi uspjeli preživjeti u blizini toplih podvodnih izvora ili vulkanskih otoka.

'Nije nemoguće da su životinje evoluirale dva puta. No iako nisam biolog, meni se ipak čini da bi bilo teško očekivati da se to dogodilo', komentirao je za BBC dr. Maloof.

'Budući da životinje ipak vjerojatno nisu evoluirale dva puta, nameće se pitanje kako su neki rođaci ovih morskih životinja preživjeli ledenu Zemlju', ističe Maloof.

Spužve su primitivne životinje koje se hrane filtriranjem vode kroz kanale u organizmu. Najstarije dosad pronađene živjele su prije nekih 520 milijuna godina, dok su najstariji živi organizmi s čvrstim tijelom namacalathus i cloudina živjeli prije 550 milijuna godina.

Fosile drevnih životinja teško je proučavati jer nije lako razlikovati ostatke živog organizma od kamena u kojem su očuvani. Razlika u gustoći materijala može se otkriti jedino rendgenskim zrakama. Na temelju tisuća tako dobivenih fotografija tim dr. Maloofa konačno je u dizajnerskom studiju rekonstruirao 3D modele fosila.

'Navikli smo pronalaziti kamenje s uzorcima mulja tako da smo prvo pomislili da je to ono što vidimo. Međutim, onda smo uočili oblike koji su se posvuda ponavljali – zareze, pločice i prstene - i shvatili da smo naišli na nekakav organizam. Ponijeli smo fosile sa sobom, narezali ih na kriške od 50 mikrona i napravili 3D slike. Fotografije su otkrile asimetrične oblike prožete milimetarskim kanalićima.

Prof. Martn Brasier sa Sveučilišta Oxford kaže da ovo otkriće ide u prilog njegovoj teoriji, prema kojoj je upravo razvoj života na Zemlji pokrenuo veliku glacijaciju. Za časopis New Scientist objasnio je da su rani organizmi iz atmosfere izvlačili ugljični dioksid, što je izazvalo globalno zahlađenje.