Apelirali su na građane da pogledaju oko sebe i razmisle - jesu li devet od 10 osoba oko vas doista katolici, kao što sugeriraju rezultati Popisa stanovništva iz 2001. Naime, u inicijativi Nisam vjernik smatraju da je podatak od gotovo 88 posto katolika s popisa otprije deset godina u raskoraku sa stvarnošću. Tome u prilog navode anketu Eurobarometra iz 2005, prema kojoj tek 67 posto ljudi u Hrvatskoj vjeruje u postojanje Boga (čime zadovoljavaju osnovni dogmatski uvjet da budu katolici). Također ističu ocjenu sociologa Ivana Markešića s Instituta Ivo Pilar, koji je na temelju njihovih istraživanja zaključio da svega 15-20 posto katolika u Hrvatskoj doista prakticira svoju vjeru u institucijama te crkve.

'Očito je da se mnogo katolika u Hrvatskoj izjašnjava tako iz tradicije i zbog pripadnosti kršćanskom kulturološkom krugu, no pitanje na popisu stanovništva nije kojem kulturološkom krugu pripadate, već koje ste osobne vjeroispovijesti', upozoravaju iz inicijative.

Ističu da je glavni problem u tome što je Hrvatska i dalje sekularna država samo na papiru, a da u stvarnosti Rimokatolička crkva čini svojevrsnu državu unutar države.

'Zahvaljujući nerealnoj brojci od 88 posto katolika u Hrvatskoj, Crkva je s Vladom RH ugovorila financiranje iz državnog proračuna s više od 250 milijuna kuna godišnje po maglovitim kriterijima koji nisu poznati javnosti. Iznos je to na koji Vlada RH naknadno pridodaje čitav niz donacija Crkvi u nekretninama i novcu, pri čemu Crkva ne plaća poreze niti ispostavlja evidenciju na koji način troši proračunski novac', napominju iz inicijative Nisam vjernik, dodajući da je Crkva ujedno najveći privatni vlasnik nekretnina u Republici Hrvatskoj, nije u sustavu PDV-a te izvršava neprimjeren utjecaj na politiku.

Kao primjere takvog utjecaja naveli su donošenje Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je u Saboru pravdan katoličkom brojnošću, pa čak i izravnim konzultacijama s Crkvom.

'Uz to, Crkva se javno svrstava u desnu političku struju kao samoprozvani čuvar nacionalnih interesa i često se miješa u izborni proces, sugerirajući u propovijedima za koga treba, a za koga ne treba glasati. Možda i najvažnije, izravnim lobiranjima i dalje utječe na obrazovni sustav Republike Hrvatske, grčevito zadržavajući vjerska obilježja i nastavu vjeronauka u ustavno sekularnom javnom školstvu, bez jasnih studija o tome kako svakodnevna vjerska indoktrinacija utječe na djecu u njihovom najosjetljivijem periodu razvoja', upozorili su iz inicijative.

Osudili su jučerašnje pismo Hrvatske biskupske komore upućeno vjernicima, kojim vrh Crkve sugerira da je neizražavanje katolikom na popisu stanovništva ekvivalentno odricanju od nacionalnog identiteta.

'Također, smatramo neprimjerenim poziv svim krštenim osobama da se na popisu izjasne kao katolici, jer mnogi na čin vlastitog krštenja nisu imali utjecaja, što ne mora imati nikakvu povezanost s njihovim vjerskim uvjerenjima kasnije u životu', kazali su u ime inicijative Neven Barković i Ivan Pekarik. Smatraju da se briga Crkve za broj katolika u Hrvatskoj može ocijeniti samo kroz prizmu financiranja Crkve na razini države, ali i težnju za zadržavanjem političkog utjecaja.

Inicijativa Nisam vjernik zalaže se da se vjerske institucije financiraju izravno od vjernika koji to žele (uvođenjem dobrovoljnog vjerskog poreza po uzoru na mnoge zapadne zemlje) te za strogu sekularizaciju javnih ustanova, a posebice javnog školstva. Na taj bi način, napominju, 'utjecaj organiziranih religija na hrvatsko društvo bio sveden na prihvatljive i demokratske okvire, a bez ograničavanja prava vjerskih zajednica u prakticiranju i širenju njihovih vjerskih načela na korist svih praktičnih vjernika'.