Planetarni geolog Steven Ruff i geobiolog Jack Farmer nedavno su ustvrdili da su slične oblike otkrili na više lokacija na Zemlji te da su oni najvjerojatnije nastali djelovanjem mikroorganizama.

Formacije koje je zabilježio rover ranije su se smatrale rezbarijama nastalim u kiselim geotermalnim procesima, međutim, Ruff i Farmer su 2011. otkrili da je ta hipoteza malo vjerojatna jer je tlo u kojem su snimljene gotovo sigurno alkalno ili neutralno.

Prolazile su godine, a cvjetače su i dalje ostajale obavijene velom misterija sve dok dvojac sa sveučilišta Arizona State University u Tempeu nije otkrio nešto vrlo slično u pijesku čileanske pustinje Atakama koja je po mnogim svojstvima najsličnija okolišu na Marsu, osobito po suhoći i temperaturnim ekstremima, ali i po boji.

U svojoj analizi na NASA-inoj stranici posvećenoj astrobiologiji Ruff piše da neka novija promatranja s Marsova orbitera i rovera pokazuju da u tlu Crvenog planeta ima dosta opala, silikatnog minerala koji se sastoji od silicijeva doksida s određenim udjelom vode koji se može kretati i do 20 posto te da su formacije koje je snimio Spirit najvjerojatnije izgrađene upravo od njega. No ističe da je i nakon tih opažanja ostalo nerazjašnjeno na koji način su mogli nastati oblici nalik na cvjetaču. To se promijenilo nakon što je tim naišao na vrlo slične oblike u geotermalnom području poznatom kao El Tatio u Atakami (slika dolje).

'Mikro-zrnata silikatna struktura u El Tatiju vjerojatno predstavlja mikrostomatolite, oblike koji nastaju kroz djelovanje mikroba na taloženje silikata. Na temelju analogije moglo bi se zaključiti da su slični oblici na Marsu mogući biološki tragovi', napisao je Ruff.

Sigurna potvrda da su marsovske cvjetače nastale djelovanjem mikroba zasigurno bi bila jedno od najvećih astronomskih otkrića svih vremena. No u ovoj priči problem je to što američki dvojac još uvijek nema pouzdanih dokaza čak ni za to da su tvorevine u Atakami biološkog podrijetla. Za sada se samo zna da su slične formacije koje su otkrivene u Nacionalnom parku u Wyomingu kao i u vulkanskoj zoni Taupo na Novom Zelandu djelo mikroorganizama. Ako isto uspiju dokazati za pustinjsku Atakamu, koja je dosta slična Marsu, njihova hipoteza o biološkim tragovima vanzemaljaca bit će znatno snažnija. To će vjerojatno potaknuti čelnike NASA-e, ali i drugih svemirskih agencija, da buduće misije u kojima će tražiti život na Marsu šalju upravo u krater Gusev. No budući da tako nešto nije lako dokazati čak ni na Zemlji, jasno je da će biti još teže na drugom planetu. Dakle, trebat ćemo se strpjeti još sigurno nekoliko godina.