Građevinski sektor u svim zemljama bivše Jugoslavije nalazi se na koljenima. Kako bi opstali, srpski i slovenski poduzetnici udružili su se u konzorcij Feniks. Pridružile su im se i tvrtke iz BiH i Crne Gore. Sad zajednički konkuriraju za poslove od stotina milijuna eura u Rusiji i arapskom svijetu. Hrvatski građevinari na čitavu tu priču još uvijek gledaju s velikom skepsom
Feniks je uzletio u siječnju 2012., a utemeljit mu je srbijanski građevinar Branislav Grujić, vlasnik PSP Farmana. 'Jugoslavija ponovo zida', poručio je tada medijima Grujić objašnjavajući kako samo udružene tvrtke iz regije mogu konkurirati za velike projekte u Rusiji Bliskom istoku i Africi
Grujićevu ideju podržali su Iztok Seljak, izvršni direktor i suvlasnik slovenske Hidrije (bavi se klimatizacijom) te Hamed Ramić, vlasnik i generalni direktor Euroasfalta iz Sarajeva, a prošle godine uključili su se i Crnogorci.
Za tportal.hr Seljak je rekao kako je Feniksu pristupilo oko 50 tvrtaka raznih profila (građevinari, projektanti, proizvodnja opreme, elektroinstalacije i dr.) sa 35.000 zaposlenih koje na godinu ukupno naprave pet milijardi eura prometa godišnje.
Kao najveći projekt na kojem trenutačno rade ističe gradnju novog stadiona CSKA u Moskvi za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. u vrijednosti od 400 milijuna dolara. Spremaju se za sudjelovanje na tenderima u Alžiru koji kreće u veliki investicijski ciklus te u Kataru, gdje startaju veliki projekti i pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine.
'Hrvatske tvrtke nam se ne javljaju. Pretpostavljam da su okupirane vlastitim problemima jer znam da je taj sektor puno toga izgubio. Ali nismo ni mi bili aktivni u tom pravcu s naše strane. Međutim, to ne znači da za hrvatske kompanije nema prilika i u svakom slučaju smo otvoreni za njih', rekao je Seljak.
Zbog čega su hrvatski poduzetnici indiferentni prema Feniksu, priupitali smo dvojicu građevinskih veterana, Zdenka Karakaša, direktora HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i Juru Radića, predsjednika Nadzornog odbora IGH-a.
'Teško mi je bilo što reći. Lako je publicistički i medijski pričati o tome. Treba vidjeti što iza svega realno stoji. Mi smo sigurno zainteresirani i ako postoje naše prednosti i sposobnosti koje su zanimljive konzorciju Feniksa, mi bismo se rado priključili. Ali treba sjesti za stol i tu priču razložiti na pragmatične i operativne elemente. Na primjer, treba vidjeti što to oni točno rade na stadionu CSKA', rekao nam je Karakaš.
U vezi Seljakovih tvrdnji kako članovi Feniksa godišnje naprave pet milijardi eura prometa Karakaš je sumnjičav, jer je čitav hrvatski građevinski sektor sa 70.000 zaposlenih prošle godine imao 2,4 milijarde eu prometa. 'Odgovorno tvrdim kako u cijeloj regiji hrvatske tvrtke još uvijek najbolje stoje', naglasio je Karakaš.
Radić smatra kako je za hrvatske tvrtke bolje da pronađu jake, bogate tvrtke za partnera, nego da se udružuju s podjednako slabim kompanijama iz uže regije. Ističe tu primjer IGH-a u koji je svježim kapitalom od 58 milijuna kuna ušla ruska grupacija u vlasništvu Sergeja Gljadelkina
'Udruživanje dva slaba ili pet slabih neće donijeti ništa. Mi u IGH-u smo godinama razmišljali o integracijama u našem bližem okruženju, ali nismo našli ništa što bi nas učinilo jačim. Većina velikih tvrtki iz ovog područja uzdrmana je krizom, mnoge su nestale i sad su zgarišta. Ne vidim da se tu nešto može napraviti', rekao je Radić dodajući kako za njega u gospodarskom smislu regija ne može biti samo prostor bivše Jugoslavije, već tu spada Austrija, Mađarska, Češka i Slovačka.
