Izostavljanje Kaje Kallas iz pregovora o završetku rata u Ukrajini otvorilo je pitanje stvarnog utjecaja šefice europske diplomacije. Čelnici su odbili njezinu kandidaturu za posebnu izaslanicu, a u pregovaračkom timu nema ni predstavnika službe koju vodi. Kallas unatoč kritikama poručuje da stoji iza svojih riječi.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku prošlog je tjedna na neformalnom sastanku čelnika u Dublinu zatražila ulogu posebne europske izaslanice za pregovore s Rusijom. Argument joj je bio jednostavan: čelnici su je upravo za takav posao i izabrali.
‘U lipnju 2024. čelnici su odlučili tko predstavlja EU u pitanjima sigurnosti i vanjske politike. Već se tada razgovaralo o tome da će u tih pet godina doći do pregovora s Rusima’, rekla je Kallas.
Dodala je da čelnici mogu promijeniti taj dogovor, ali da bi energiju trebalo usmjeriti na sadržaj pregovora.
Podrška je izostala. Prema izvorima upoznatima s razgovorima iza zatvorenih vrata, talijanska premijerka Giorgia Meloni ustvrdila je da Kallas nema dovoljnu institucionalnu težinu te se usprotivila njezinoj kandidaturi, piše Euronews.
Sastanak je završio proširenjem zajedničkog europskog pregovaračkog tima na sedam predstavnika. Kallas nije među njima. EU predstavljaju visoki dužnosnici iz kabineta predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Europska služba za vanjsko djelovanje, kojom Kallas upravlja, ostala je izvan tog kruga.
Ni Costa ni von der Leyen nisu je javno podržali kada su ih novinari pitali o njezinu izostanku. Tako je dužnosnica kojoj ugovori povjeravaju vođenje zajedničke vanjske i sigurnosne politike ostala izvan jednog od najvažnijih diplomatskih procesa u Europi od završetka Hladnog rata.
Kritike zbog načina rada
Dio briselskih diplomata smatra da je takav ishod posljedica njezinih političkih pogrešaka i sve veće izolacije. Zamjeraju joj odstupanje od usuglašenih stajališta o osjetljivim temama, poput Kine i Izraela, te pokretanje inicijativa bez dovoljno konzultacija s državama članicama.
Osnivanje skupine obrambenih stručnjaka tako je u rujnu otkazano u posljednji trenutak nakon protivljenja Italije, Francuske i drugih država. Njemačka je predložila i da Kallas radi pod nadzorom von der Leyen, po uzoru na odnos premijera i ministra vanjskih poslova.
Jedan visoki diplomat podsjeća da se Kallas ove godine protivila izravnim razgovorima s Rusijom, a zatim ponudila da ih osobno vodi.
‘Da je razgovarala s ljudima i savjetovala se s njima, znala bi kamo stvari idu. Sada su je događaji pretekli’, rekao je. Ipak, smatra da njezina procjena Rusije nije pogrešna: ‘Od tih razgovora ionako neće biti ništa. Nema izgleda da će Rusija sudjelovati konstruktivno.’
Drugi diplomat njezin je nastup u Dublinu, gdje je izjavila da je ‘Rusi ne žele’ za izaslanicu, ocijenio vrlo nespretnim. Smatra da se još ponaša kao estonska premijerka, kada su joj oštri istupi donosili europsku prepoznatljivost.
‘Dovela se u težak položaj. Još razmišlja kao premijerka i zaboravlja da je njezina uloga koordinirati stajališta ministara vanjskih poslova’, rekao je. Njezin je zadatak, dodao je, pronaći najmanji zajednički nazivnik među članicama.
Čelnici preuzeli pregovore
Ipak, razlozi njezina isključivanja nadilaze osobni stil. Rat u Ukrajini obuhvaća obranu, sigurnost, trgovinu, energetiku, financije, tehnologiju, sankcije i proširenje EU-a. Njegov će završetak dugoročno odrediti europsku budućnost, zbog čega su čelnici osobno preuzeli ključne odluke.
Njihov angažman, uključujući francusko-britansko pokretanje Koalicije voljnih, suzio je prostor ministrima vanjskih poslova. U pregovorima se pritom oslanjaju na savjetnike za nacionalnu sigurnost iz svojih najbližih krugova.
Slično postupa američki predsjednik Donald Trump, koji je glavne pregovaračke zadatke povjerio Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru, umjesto državnom tajniku Marcu Rubiju, čiji je stav prema Rusiji tvrđi. Kallas se našla u usporedivoj situaciji.
Ranije ove godine zagovarala je popis maksimalističkih zahtjeva koje bi Europa trebala postaviti Rusiji. Iako povjerljiv, dokument je toliko često spominjala da ga je praktično učinila javnim. Ministri su o njemu opširno raspravljali, ali čelnici ga nisu uzeli kao polazište svojih razgovora.
‘Nijedan ministar vanjskih poslova ovdje nema očitu vodeću ulogu jer odluke daleko nadilaze tradicionalnu vanjsku politiku’, rekao je treći diplomat. Čelnici su, dodaje, ti koji mogu uskladiti različita područja i preuzeti odgovornost za obveze.
Četvrti diplomat smatra da Europa treba usuglasiti dosljedno, jedinstveno pregovaračko stajalište umjesto trošiti energiju na neproduktivne rasprave o imenima.
Kallas ostaje pri kandidaturi
Rasprave o slabljenju funkcije visokog predstavnika nisu nove. Problem dijelom proizlazi iz ustroja EU-a: visoka funkcija ovisi o jednoglasnosti članica, a nema ovlasti kojima bi osigurala provedbu odluka.
Ipak, većina diplomata smatra da način rada Kaje Kallas dodatno otežava njezin položaj. Bez čvrste podrške Komisije, čija je potpredsjednica, i država čija stajališta predstavlja, u političkim sukobima često ostaje sama.
Izvan Bruxellesa njezini oštri stavovi prema Rusiji i dalje nailaze na odobravanje. Pristaše otvoreno neprijateljstvo Kremlja prema njoj smatraju dokazom da dobro obavlja posao.
Na pitanje Euronewsa žali li zbog odlučnog isticanja kandidature, odgovorila je: ‘Stojim iza svojih riječi i spremna sam obavljati taj posao.’
Pozvala je čelnike da poštuju ugovore EU-a jednako kao i vladavinu prava, ali dodala da osjeća i stanovito olakšanje jer se više ne raspravlja o tome tko će voditi pregovore.