Kako bi se taj cilj postigao treba ostvariti sedam milijardi eura investicija, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja odnosno izgraditi novih 20.000 soba u hotelima, izgraditi nove sadržaje u kampovima te povećati kvalitetu obiteljskog smještaja, rekao je Lorencin predstavljajući u Hrvatskom saboru Strategiju razvoja turizima do 2020.

Također, kazao je, namjera je otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta, od čega 20 tisuća izravno u turizmu, a 10 tisuća u pratećim djelatnostima. Trebat će i povećati turističku potrošnju ostvarivanjem 14,3 milijardi eura ukupnje godišnje turističke potrošnje.

'Planiramo pozicionirati Hrvatsku u EU kao zemlju jakog turističkog identiteta, biti gosotoljubiv domaćin te ponuditi prepoznatljivi atraktivan proizvod', rekao je Lorencin.

Ministar turizma upozorio je i na činjenicu da se 87 posto svih noćenja u Hrvatskoj realizira od lipnja do rujna što hitno treba mijenjati.

Uz sve te nedostatke, kazao je, Hrvatska je i u vrijeme krize bolja od mediteranske konkurencije.

Lorencin je najavio i novi organizacijski ustroj glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Najavio je također i ravnomjeran turistički razvoj cijele Hrvatske.

Pored sunca i mora, predviđeno je repozicioniranje i produljenje sezone, a Hrvatska će nuditi i kvalitetan nautički turizam s 15 tisuća novih vezova, zdravstveni i poslovni turizam, golf turizam, cikloturizam, eno i gastro turizam, rurarni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam.

'Naš proizvod definiraju i aktivnosti oko privatizacije poduzeća u kojima Hrvatska ima više od 51 posto udjela, aktiviranje neaktivne vojne i industrijske imovine, unaprjeđenje smještajne ponude, povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te podizanje kvalitete kampova', poručio je.

Invesitorima, poručio je, treba omogućiti da lakše provode svoju investicijsku politiku.

KAJIN: DA NEMAMO TURIZAM BILI BISMO POPUT BOSNE

Prijedlog strategije razvoja turizma naišao je danas na nepodijeljenu podršku u Saboru, no nezavisni Damir Kajin sumnja da će Vlada uspjeti ostvariti zacrtane ciljeve u toj gospodarskoj grani, bez koje bi, uvjeren je Kajin 'Hrvatska bila poput Bosne'.

'Da ne daj Bože nemamo turizma, ja ne znam što bismo bili. Bili bismo poput Bosne, valjda', rekao je Kajin.

Kajin je skeptičan oko procjene o 20 tisuća novih hotelskih soba do 2020. Podsjetio je da je Hrvatska po hotelskim kapacitetima na razini 1990.

Sumnja i u podatke o sedam milijardi kuna godišnje zarade od turizma, a ustvrdio je da je riječ o "satelitskom" računanju zarade koje je 2003. uvela ministrica Pave Župan Rusković, a po kojoj se u zaradu od turizma računaju i njegovi efekti na druge gospodarske grane.

Kajin tvrdi da Hrvatska od turizma izravno zaradi oko 2,2 milijarde eura te da je jedino taj podatak moguće uspoređivati s prihodom od 40 milijardi eura koje, primjerice, zaradi Španjolska.

Iako je za Klub HDZ-a Strategija razvoja turizma do 2020. 'jedan od najboljih dokumenata koji je došao u Sabor tijekom proteklih godinu i pol', Josip Borić je izrazio sumnju kako će se ostvariti njezini ciljevi u predstojećih sedam godina uz, kako je rekao, demotivirajuću i depresivnu današnju situaciju.

Privatnici su, zamjerio je, 'neželjeno dijete' u strategiji, prepušteno stihiji. Oni nemaju predstavnike u važnijim državnim tijelima koja se bave turizmom, a sad im se šalje i poruka da ne trebamo njih već trebamo hotele i kampove, poručio je.

Ministar Darko Lorencin odgovorio mu je kako se Strategijom niti brani niti ograničava razvoj privatnog smještaja. 'Počinjemo voditi brigu o njima te razumnim mjerama pokušavamo utjecati na njihovu kvalitetu', poručio je.

HSS-ovac Branko Hrg replicirao je Lorencinu rekavši kako bi trebalo poticati privatni potencijal u kontinentalnom dijelu. 'Zašto se u tom smislu ne bi potaknula i Marija Bistrica, po uzoru na Međugorje, te se u tom našem nacionalnom svetištu razvijao višednevni, a ne jednodnevni vjerski turizam', zapitao se Hrg.