Roditeljima koji dijete žele ispisati s vjeronauka Centar za građansku hrabrost, inicijativa Nisam vjernik i Glas razuma – pokret za sekularnu Hrvatsku na svojim web stranicama pripremile su pismo koje je potrebno ispuniti i dostaviti ga ravnatelju škole. U drugom pismu traži se zbrinjavanje djeteta koje ne pohađa vjeronauk, a nije mu organizirano kvalitetno i sadržajno provođenje vremena.

Nada Peratović, predsjednica Centra za građansku hrabrost (CGH), kaže da su dopise roditeljima ponudili putem svoje web stranice nakon što su u savjetovalištu udruge primili brojne pozive roditelja, nemoćnih da svoju djecu zaštite od nebrige i, često, diskriminacije.

'Različita su iskustva roditelja koji nam se javljaju. U nekim školama djeca koja ne pohađaju vjeronauk propisno su pod nadzorom razredno-nastavničkog ili knjižničarskog osoblja. Ali u školama u koje su, osobito ravnateljstvo, nezainteresirane za dobrobit učenika, događa se najpodlije. Ostavlja se djecu na satu vjeronauka, nudeći im pedagoški potpuno krive naputke da učenik nema obavezu pratiti predavanja na kojima sjedi. Nažalost, roditelji pod takvim pritiskom, bili oni vjernici drugih vjera ili nevjernici, upisom djeteta na katolički vjeronauk nadaju se izbjeći situacije koje bi prema njihovom mišljenju dodatno zbunile i opteretile dijete ili, još gore, poremetile odnose s tek stečenim školskim prijateljima', objasnila je Peratović za tportal.

Škola je dužna organizirati aktivnosti
Pred početak školske godine, udruga zato poziva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da u školama osigura primjenu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Ministarstvo nam je potvrdilo da su škole obavezne uvesti takve sadržaje za sve učenike koji žive u skladu s humanističkim, sekularnim, agnostičkim i ateističkim vrijednostima ili kao vjernici čija vjera ne slijedi katolički vjeronauk.

'Za djecu osnovne škole koja ne pohađaju vjeronauk, škola je dužna organizirati druge aktivnosti. Učenik ili učenica bilo koje vjeroispovijesti ima izbor glede upisa vjeronauka, što praktično znači da ga ne mora upisati i u tom slučaju će biti uključeno u aktivnost koju škola organizira. Za učenike srednjih škola uz vjeronauk ostvaruje se i alternativni nastavni predmet etika te učenici mogu odabrati hoće li pohađati nastavu vjeronauka ili etike. Učenik ima pravo do početka naredne školske godine ispisati se s bilo kojeg izbornog predmeta, pa tako i vjeronauka', pojašnjava ministarstvo u odgovoru tportalu.

Peratović ističe da su roditelji i učenici, osobito u manjim sredinama, često pod vrlo velikim pritiskom okoline, pa iz konformizima ili straha pristaju na upis djece na katolički vjeronauk iako sumnjaju u njegovu ispravnost, u obitelji djecu ne odgajaju po njemu ili mu se protive.

'Što ako ta vjera promiče mizoginijske stavove, odnosno ženomrstvo, ili stavove koji su u suprotnosti s kritičkom mišlju i današnjim civilizacijskim dostignućima? Što ako ta vjera otvoreno negira iskustvo i identitet roditelja te djetetu dragih osoba? Roditelji bi se trebali o tome zapitati prije nego svoje dijete prepuste takvim sadržajima', kaže Peratović.

Savjetovalište vodi i Protagora, udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta, koja također povodom početka školske godine roditelje podsjeća da katolički vjeronauk ne podrazumijeva nepristrano poučavanje evanđeoskog nauka, već odgajanje u skladu s interesima Crkvenih autoriteta.

'Sadržaj predmeta i način podučavanja vjeronauka nisu odredili pedagoški stručnjaci, već religiozna zajednica koja sastavlja nastavni program, kreira udžbenike i postavlja vjeroučitelje', upozorila je Protagora.