Samo osam sati prije početka, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja odgodio je ispit državne mature iz hrvatskoga jezika. Razlog - krađa dva pričuvna primjerka ispita iz srednje škole u Puli. Je li nova afera u obrazovanju presedan ili pravilo? Učenici su ogorčeni, nadležni peru ruke. Kako i zašto u informatičkoj eri netko može ukrasti kutije s odštampanim primjercima ispita? Odgovor na ovo pitanje u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno, pokušavali su dati: dr. sc. Petar Bezinovic (NCVVO), dr. sc. Neven Budak s filozofskog fakulteta u Zagrebu, ravnatelj CARneta Zvonimir Stanić, psihologinja Ljubica Uvodić Vranić i novinarka HRT-a Sunčica Findak
Na samom početku emisije Bezinović je ustvrdio kako su netočne informacije da su pojedina pitanja bila poznata u nekim privatnim školama: Ništa nije bilo poznato ranije. Sustav je kompletno zaštićen i nije bilo šanse da je netko znao više.
Ravnatelj CARneta Stanić potvrdio je da je proces vrlo zahtjevan u fizičkom smislu - u čuvanju ispita i u smislu obrade rezultata. Bilo je i prije pokušaja probijanja sigurnosnih standarda ali nisu bili efikasni.
Državna matura ako postoji, mora biti vođena pod dobrim sigurnosnim uvjetima, nadovezao se Budak. Budući da provodimo reformu, moramo misliti o novim sadržajima i drugačijem provođenju mature. Mislim da ona ne bi trebala biti ispit za koji se učenici pripremaju nekoliko mjeseci, već mora biti koncipirana tako da je odraz onoga što su učili u 12 godina obrazovanja.
Po riječima Sunčice Findak, državna matura je zamišljena kao ulaznica na fakultet. Mnogi će reći da to nije istina, ali je istina. Bila je ideja da nakon prvog, drugog i trećeg razreda bude probna matura, a državna matura je zamišljena ne kao bubanje nego temeljito usvajanje školskog znanja.
S tim se nije složio Bezinović koji tvrdi da matura uopće nije bila zamišljena kao ulaznica za fakultet. Ona je završni ispit srednjoškolskog obrazovanja, kao certifikat koji znači završetak tog obrazovanja. Računalo se, naravno, na to da se rezultati mogu koristiti kao kriteriji za upis na fakultet, ali prvenstveno ne samo to. Ona pokazuje i evaluaciju sustava - ostvaruje li sustav to što mora.
Bezinović smatra - ako je proces učenja kvalitetan, stečene su vještine i znanja i matura ne bi trebala predstavljati problem. Sada imamo neobičnu situaciju o kojoj se treba ozbiljno razmisliti jer priprema za državnu maturu pretvorila se u pripremu za upise u visoko obrazovanje. To je tržište koje ide mimo sustava javnog obrazovanja.
Kako doživljava sustav državne mature koje danas imamo kazala je i psihologinja Ljubica Uvodić Vranić. Staviti točku na i u srednjoškom obrazovanju je korisno, no treba to sve bolje organizirati. Što se tiče stresa, to je sastavni dio polaganja mature. Ovo što će sada učenici naučiti, zbog svih ovih događanja, kvalificirat će ih za sve ono što je ispred njih u životu. Stres nije uvijek nešto štetno. Postoji raspon između minimalnog stresa, koji nedovoljno stimulira, optimalnog stresa, koji nam daje dodatni poticaj da mobiliziramo sve snage, i stresa koji blokira. Ali tako će im biti i u životu. Položiti maturi znači i položiti jednu stresnu situaciju koja će dodati nešto njihovu samopouzdanju.
Budak je naglasio da Filozofski fakultet nikad nije prestao provoditi prijamni ispit. Procijenjeno je da ocjene nisu odraz stvarnog znanja. Naš prijamni ispit se po uspjehu jako razlikovao od ocjena. Državna matura bi to možda mogla ispraviti, no ako se uči samo zadnja tri mjeseca, to nije odraz znanja.
Stanić ne misli da je hitna promjena državne mature potrebna, ali promjene bi itekako dobrodošle. Ono što naučite u školi treba koristiti za rješavanje konkretnih zadataka, treba se smanjiti enciklopedijsko učenje.
Novinarka HRT-a Sunčica Findak naglasila je da na Riječkom i Splitskom sveučilištu nema dodatnih provjera nakon mature. Do sada 40 fakulteta imaju uvedenu provjeru. Nije mi jasno, uz državnu maturu, što znači "motivacijski razgovor s dekanom", "provjera potencijala za završetak studija", što znači "test apstraktnog mišljenja"?
Na to je odgovorio Budak, objasnivši da test inteligencije procjenjuje kakve su mogućnosti "pučkog" promišljanja studenata. Matura uglavnom procjenjuje kakve su mogućnosti memoriranja činjenica, a ne to kako s tim činjenicama baratati. Trebalo bi provjeravati dodatno i ovu drugu komponentu, ističe.
Findak smatra da je sustav nepraveden - gradivo za državnu maturu je gimnazijsko. U Sloveniji imaju i strukovnu i gimnazijsku maturu jer su radili na tome. Ovakav razgovor smo trebali voditi prije 7 godina, sada je žalosno o tome govoriti.
Profesor Budak ne vidi zašto bi se ukidala matura. Državna matura mora biti sredstvo vanjskog vrednovanja škola, čitavog sustava do kraja srednje škole, a s druge strane, rezultati se mogu primijeniti za upise na fakultete. Ali postoji autonomija sveučilišta i oni mogu određivati svoje kriterije. Kod nas to odlučuju fakulteti koji djeluju samostalno.
Sveučilišta su pristala na sustav u dogovoru s ministarstvom, kaže Bezinović. Razišli smo se jedino u tretmanu strukovnih škola. Po meni je nepravedno da učenici strukovnih škola moraju polagati ispite po gimnazijskom programu da bi se mogli upisati u visoko obrazovanje.
Stančić je naglasio kako je bio svjedok da je postignut dogovor s većinom sveučilišta da državna matura bude ulaznica za upis na fakultet. Nestao je tako problem za upise preko veze, sve je transparentno, učenici vide svoje pozicije i lako se može ući u trag ako nešto se pokuša napraviti preko reda.
Državna matura tema nam je u vijestima. Ona nije obavezno bauk - ali je tema. Htjela bih da ona bude samo test koji se piše jednom, za cijelu godinu. Zato trebamo razmisliti što želimo s državnom maturom, zaključila je Findak.
