Prema RTL-ovoj anketi, koju je provela Promocija plus, većina građana ne podržava šatoraše. Prosvjed potpuno podržava 22,8 posto ispitanih dok ga 11,6 posto uglavnom podržava. Građana koji nikako ne podržavaju prosvjed je 35,3 posto, a njih 12,9 posto ga uglavnom ne podržavaju.

Prema anketi koju je za šatoraše naručio portal direktno.hr, a provela agencija 2x1 komunikacije, većina građana je za prosvjede. Podržava ih 53,65 posto građana, protivi im se 38,93 posto dok je neodlučnih 7,42 posto.

Kako su moguće ovakve velike razlike u rezultatima?

Sociologinja, dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, kaže da su u izradi anketa bitne dvije komponente.

'Jedna je uzorak ispitanika koji sudjeluju u istraživanju, a druga sadržaj pitanja', rekla je za tportal dr. Potočnik.

'Obje komponente, ako nisu dobro postavljene, mogu utjecati na ishode do te mjere da više izvoditelja različitim uzorkovanjem i različitim postavljanjem pitanja može dobiti potpuno suprotstavljene rezultate. Prije svega uzorak mora preslikavati sliku populacije na razini spolne, dobne, regionalne i po mogućnosti obrazovne distribucije. Samo ako su sve te komponente dobro izražene možemo reći da imamo uzorak koji je reprezentativan i preslika stavova populacije', rekla je naša sociologinja.

Brojna anketiranja u Hrvatskoj pokazala su da je prilično lako predvidjeti kako će na neka politička ili svjetonazorska pitanja odgovoriti ruralno, a kako gradsko stanovništvo. Također mišljenje stanovnika zapadnih krajeva države neće biti statistički isto onome južnih ili istočnih, a slično vrijedi i za razlike u uzorcima prema obrazovanju, dobi itd.

'Druga komponenta, sadržaj pitanja, također može biti problem jer voditelji nekih prigodnih istraživanja mogu postavljati pitanja na medijski prijemčiv način. To znači da se ona predstavljaju u skraćenoj formi u kojoj ne mora biti navedeno potpuno pitanje. U tom slučaju primatelj poruke, slušatelj ili gledatelj neke emisije ne može ispravno shvatiti koji je bio pravi sadržaj pitanja. Ono također može biti postavljeno na sugestivan način. Ako se žele dobiti objektivni rezultati, pitanje treba postaviti u maksimalno neutralnoj formi te je čak poželjno da ono ima neku kontrolnu komponentu, odnosno dodatno pitanje koje bi provjerilo taj stav', objasnila je Potočnik.

Veličina uzorka nije nikakva garancija

Kada su ankete dobro postavljene, statistička greška može biti najviše +/- 5 posto.

'Također je važno istaknuti da veličina uzorka nije garancija točnosti rezultata. Na razini Hrvatske, koja ima malu populaciju, valjan uzorak može biti već i 500 ispitanika. No s druge strane, s 2000 ispitanika možemo imati uzorak koji će biti sklon određenoj dobnoj strukturi, spolu, regiji i obrazovnoj strukturi, a time i nekoj političkoj opciji ili ideji. Dakle sve te komponente trebale bi biti dobro kontrolirane', objasnila je Potočnik.

Budući da su dvije ankete o braniteljskom prosvjedu dale rezultate koji se razlikuju znatno više od pet posto, očito je da barem jedna nije napravljena prema svim pravilima struke.