Prije dvije i pol godine 25-godišnji Saudijac Khalid bin Mohsen Shaari težio je 610 kilograma. Dovoljno da mu njegov kralj Abdulah naredi hitno mršavljenje. Budući da se kralja mora slušati, dečko s titulom najtežega na planeti u tome trenutku, hitno je prevezen na bolničko liječenje u King Fahd Medical City u Rijadu. Tijekom šest mjeseci specijalnih programa Khalid je prepolovio težinu, dovoljno da stane na noge poslije dvije godine ležanja u krevetu.

Priča ultrapretilog mladića obišla je svijet, ali poučna gesta kralja Abdulaha nije smanjila apetit njegove nacije. Godine 2007. Forbes je na listi zemalja s najdebljim stanovništvom na svijetu Saudijsku Arabiju smjestio na 29. mjesto, a osam godina kasnije prema Indeksu društvenog napretka (Social Progress Index - SPI) za 2015., među 15 najdebljih naroda na svijetu Saudijska Arabija našla se na - drugom mjestu. Sa 35,2 posto pretilih, stala je odmah iza susjednog, prvog Kuvajta s 42,8 posto pretile populacije.

Zbog ekstremne pretilosti, 37 posto mladih Saudijki danas pati od ozbiljnih zdravstvenih problema, a sa 72 posto starijih od 40 godina pretilih prema medicinskim mjerilima, Kraljevstvo narednih godina čekaju vrlo ozbiljni zdravstveni izazovi. Budući da zdravstveno osiguranje ne podmiruje troškove programa mršavljenja, debeli Saudijci na to godišnje potroše 134 milijuna dolara, a poseban je problem dijabetes u žena, narastao za 30 posto u zadnjih 10 godina.
Osim prvog Kuvajta i druge Saudijske Arabije, među 15 najdebljih zemalja našlo se još sedam sa Srednjeg Istoka – Egipat (34,6 posto pretilih), Jordan (34,3 posto), Ujedinjeni Arapski Emirati (33,7 posto), Katar (33,1 posto), Bahrein (32,6 posto), Libija (30,8 posto), čak ratom poharana Sirija (31,6 posto), koja za SAD (31,8 posto) zanemarivo zaostaje, iako je Amerika zbog stalne larme o epidemiji pretilosti percipirana kao zemlja najdebljih ljudi. Među 15 najdebljih nema nijedne europske zemlje.

Ukratko, sakupilo se suviše debelog svijeta iz istoga regiona da bi to bilo slučajno.
Indeks društvenog napretka ne mjeri sposobnost nekog društva da zadovolji potrebe svojih građana samo stopom BDP-a, nego svime onim što izravno pogađa obične ljude, kao što je dostupnost hrani, mogućnost obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, osobnih sloboda, jednakosti, sigurnosti i zdravstvene zaštite, uzimajući u obzir društvenu klimu, običaje i kulturološke navike koje utječu na kvalitetu života. Upirući stoga prstom u najdeblje nacije, Indeks otkriva i njihovo kulturološko nasljeđe koje je u slučaju ovih devet zemalja sa Srednjeg Istoka nespojivo sa zapadnim standardima.

No budući da pod zapadnim utjecajem nisu odoljeli izazovu superkalorične brze hrane, Arapi su se počeli nadimati poput dizanog tijesta za krafne. Toliko rasti, da pretilost u regionu postaje ozbiljan ekonomski problem, jer će prema procjenama tvrtke za istraživanje i analizu tržišta Frost & Sullivan, troškovi za zdravstvo do 2018. narasti na 133,2 milijarde dolara, uglavnom kao rezultat sve češćih bolesti uzrokovanih životnim stilom.

Što se događa? Kao prvo, pretilost je u povijesti arapskog svijeta bila i ostala znak bogatstva, kao nekada i u nas, i ne samo u nas, u siromašnim ruralnim sredinama, a danas je riječ o zemljama koje su dolaskom naftnih dolara iznenada uplovile u bogatstvo. Od zabačene ravne pustinje u Perzijskom zaljevu, gdje ni korov ne raste, Kuvajt je s 2,6 milijuna stanovnika preko noći postala jedna od najbogatijih zemalja po glavi stanovnika, potrošačko društvo čije se bogatstvo dobro osjetilo za trpezom. Mnogi od tih naroda bili su nomadi, u stalnom pokretu, a sada više nemaju potrebe za kretanjem, tim više što im je gorivo jeftinije od kapi vode te umjesto nogu radije koriste cestovne krstarice. Ne trebaju ni raditi da bi preživjeli.

Budući da vole slatko, Arapi konzumiraju puno šećera, a onda je na sve to stigla moda američkih hamburgera, prženih krumpirića i nadasve gaziranih slatkih pića. Nagli porast debljine u Kuvajtu počinje dolaskom prvih franšiza američkih lanaca brze hrane pristiglih u tu zemlju, a zatim i šire, s američkim trupama u vrijeme prvog Zaljevskog rata. Neki su lanci čak prekrojili jelovnike da zadovolje jači apetit u regionu, pa je najprodavanija pizza u lancu Pizza Hut bila ona koja je umjesto uobičajenog premaza s rajčicom, sirom i pokojom kriškom šunke ili gljiva imala debeli hamburger sa sirom preliven majonezom. Pridoda li se tomu opako vruća klima, nekad i iznad 50 Celzijevih stupnjeva, zbog čega se ionako teško radi i kreće, kalorične bombe djeluju još učinkovitije. Na tim vrućinama pod kišobranom coca-cola kolonizacije, 10 posto Egipćana gasi žeđ s pet i više boca gaziranog slatkog pića zamijenivši njime nekadašnji čaj. U tom je dijelu svijeta usto ugošćavanje i druženje za trpezom često, pri čemu se u njihovoj kulturi gost mora natrpati do pucanja ako domaćinu želi dokazati da iznimno cijeni njegovo gostoprimstvo.

Problemima debljine posebno su izložene žene. U arapskoj kulturi lijepima se smatraju one oblije ili 'tućnije', a nakon udaje, običaji ih tjeraju da ograniče aktivan stil života i zatvore se u kuću, pa nije slučajno da je Jordanki i Libijki dvostruko više pretilo od muškaraca. I UN-ova Organizacija za hranu i agrikulturu procjenjuje da 66 posto žitelja Bahraina pate od problema prekomjerne težine, ali i ovaj puta debelo nauštrb žena: za razliku od 29,9 posto pretilih dječaka u dobi od 12 do 17 godina, djevojčica je pretilo 42,4 posto. Istraživanje o debljini uoči rata u Siriji pokazuje da je bilo pretilo zapanjujućih 81 posto žena u dobi između 46 i 65 godina.
Stanovnici Katara danas obolijevaju od dijabetesa u deset godina ranijoj dobi nego još samo prije nekoliko godina. U Bahreinu od šećerne bolesti pati 15 posto stanovništva, dvostruko više nego primjerice u Kanadi te Svjetska zdravstvena organizacija pomaže njihovom Ministarstvu zdravlja u otvaranju dječjih klinika u glavnim gradovima.

U borbi protiv prekomjernog sala, Katar je postao zemlja koja najviše u svijetu koristi kirurgiju bariatric, metodu mršavljenja smanjivanjem veličine želuca operativnim putem. Amerikanci su prvo uvezli hamburgere i kolu, a sada uvoze tu metodu kojoj se u samo jednoj godini podvrglo više od 5.000 pacijenata u zemlji sa samo 3,4 milijuna stanovnika, za razliku od Kanade s 30 puta više žitelja, gdje je u istom razdoblju učinjeno 3.000 takvih zahvata.

Saudijska je vlada pak počela razmišljati o revolucionarnoj ideji - da djevojčicama u javnim školama ipak dozvoli bavljenje sportom! Na popisu Indeksa društvenog napretka 15 najdebljih zemalja, Ujedinjeni Arapski Emirati jedini su u kojima muških ima više (66 posto) pretilih žena (60 posto). Možda baš zbog toga, a i zbog činjenice da su druga zemlja u svijetu po broju oboljelih od dijabetesa, u Dubaiju su nedavno pokrenuli pomalo bizarnu kampanju protiv viška unosa kalorija. Vlada je, naime, lansirala 30-dnevni izazov: gubitak težine u zamjenu za zlato. Za svaki kilogram prethodno izvaganog i registriranog takmaca nagradila je gramom čistog zlata, a trojicu najupornijih zlatnicima vrijednim 5.400 dolara. Koji mjesec kasnije zakonski je zabranila točenje gaziranih slatkih pića u litrenim čašama, kao što je to svojevremeno zabranio bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg.

Iako je SAD jedina zapadna zemlja u kojoj je svaki treći stanovnik pretio, broj Amerikanaca s prekomjernom težinom prema Gallupovim istraživanjima od 2008. lagano opada, ali istodobno lagano raste broj ekstremno pretilih, dokazujući time kako su stalno izloženi unakrsnoj paljbi između agresivnih reklama za brzu hranu i jednako agresivnih poruka da je mršavo lijepo i zdravo. Kada se sve uzme u obzir, među 15 najdebljih nacija na listi Indeksa društvenog napretka Amerikanci se tako nalaze tek na jedanaestom mjestu. Nisu prvi, kao što misle mnogi, ali su zato najdeblja svjetska sila.