Austrijske novine raspisale su se o rezultatima izbora u Hrvatskoj i nesvakidašnjoj situaciji kojoj upravo svjedočimo. Piše se detaljno o aktualnim postizbornim pregovorima s Mostom u glavnoj ulozi, a konzervativni Die Presse zaključuje da je Tomislav Karamarko 'prerano proglasio pobjedu i nazdravio šampanjcem' dok lijevoliberalni Der Standard opisuje kako je HDZ-ova služba za medije pokušala korjenito izmijeniti intervju koji im je dao Karamarko, stoga ga nisu ni objavili
'U Hrvatskoj put do vlasti ide preko Mosta', piše Die Presse u analizi hrvatskih parlamentarnih izbora koju potpisuje dopisnik austrijskih novina Thomas Roser, ističući kako su 'izbori rezultirali patom' te da 'ni ljevica ni desnica ne mogu same vladati'. 'Kasno, ali zapravo prerano su navodni pobjednici parlamentarnih izbora u Hrvatskoj nazdravili čašama šampanjca. Radujte se, pobijedili smo, objavio je šef konzervativnog HDZ-a Tomislav Karamarko prije nego što je s gorko-slatkim osmijehom počeo rezati pobjedničku tortu', piše Die Presse.
Ističe se da se tijekom noći istopila prednost HDZ-a ispred SDP-a te da 'zbog čudnovatosti hrvatskog izbornog prava' i 24 tisuća glasova iz dijaspore HDZ ima 59 mandata u Saboru od 151 mjesta. S druge strane kaže se da dosadašnji premijer Zoran Milanović 'još nije izgubio nadu za produljenje svojeg mandata', izjavljujući da 'želi i dalje služiti svojoj naciji', uz poziv Mostu da mu se pridruži u tome. Most se opisuje kao 'protestna stranka nastala u južnoj Dalmaciji', a koja je s 19 mandata postala ne samo treća snaga u parlamentu, nego i ona koja odlučuje o budućem premijeru.
Most je svjetonazorski bliži HDZ-u, ali i njegov najoštriji kritičar
'Ova reformska stranka je pragmatična, gospodarski više liberalna, vrijednosno konzervativna te je vodi 36-godišnji psihijatar Božo Petrov', obećavajući da neće iznevjeriti svoje birače. Die Presse napominje da je Most svjetonazorski bliži HDZ-u, ali i jedan od njegovih najoštrijih kritičara, te citira Dragu Prgometa, bivšeg HDZ-ovca koji je rekao da će Most odlučiti o tome tko će biti sljedeći premijer.
Der Standard donosi analizu svoje dopisnice Adelheid Wölfl pod naslovom 'Najvažnije da nisu establišment', u kojoj se konstatira da uspjeh Mosta pokazuje 'trend prema skromnosti'. 'Oni dolaze ni iz čega, nitko ne zna za što se zapravo zalažu, ali portretiraju se neukaljanima, kao alternativa onima koji su korumpirali sustav', piše Der Standard i kontekstualizira uspjeh Mosta u širi srednjoeuropski kontekst sa svojim novim protestnim strankama – u Češkoj je tako poduzetnik Andrej Babiš postao vicepremijer, a u Sloveniji je profesor prava Miro Cerar preuzeo vođenje vlade. 'Obje velike stranke, SDP i HDZ, izgubile su glasove. Polariziranje više nije u modi.'
Grabar Kitarović i Milanović se ne podnose
'Dosad vladajući SDP čak je ponudio Mostu premijersku poziciju, a ovu ponudu HDZ teško može nadmašiti. Trenutno izgleda da je Zoran Milanović korak ispred u namjeri da sastavi buduću hrvatsku Vladu.' Hrvatski birači su pak pokazali da ih se više 'ne može uvjeriti zaklinjanjem na Domovinski rat i sličnim ideološkim temama', a Der Standard procjenjuje da su 'rezultati izbora zasad pozitivni za Hrvatsku'.
'Ukoliko predsjednica Kolinda Grabar Kitarović da mandat za sastavljanje Vlade svojoj stranci, HDZ-u, stranački predsjednik Tomislav Karamarko ima 30 dana za sastavljanje kabineta. Trenutno izgleda da će ga mnogo koštati sastavljanje parlamentarne većine. Predsjednici će pak teško pasti dati mandat Zoranu Milanoviću. Njih dvoje se – blago rečeno – ne podnose', zaključuje Der Standard.
Karamarko želi kontrolirati medije
Austrijski lijevo-liberalni dnevnik objavio je i kratki portret Tomislava Karamarka, pod naslovom 'Poseban odnos prema medijima', u kojem se piše da predsjednik HDZ-a 'naginje kontroli medija'. Odmah na početku članka piše da je Karamarko 'poznat po tome da je sramežljiv u javnosti i nepovjerljiv prema medijima' te da je 'odbio televizijsko sučeljavanje s premijerom Zoranom Milanovićem, što je i u Hrvatskoj i u cijeloj Europi iznimno neobično'.
Nakon toga slijedi opis neugodne situacije koju je novinarka Der Standarda imala s autorizacijom intervjua koji je napravila s predsjednikom HDZ-a Karamarkom još 9. listopada. Ističe se kako je HDZ-u trebalo četiri tjedna da autorizira intervju te da su se izgovarali zauzetošću predizbornom kampanjom. 'Od HDZ-ove službe za medije autorizirani intervju imao je malo veze s originalnom verzijom te se čitao kao PR-tekst iz stranačke centrale. Velik dio sadržaja je izbrisan i zbog toga je Der Standard odlučio da neće objaviti intervju', piše austrijski dnevnik.
Napominju i kako je o 'autoritarnim tendencijama u HDZ-u bilo riječi i kad su iz stranke izbacili bivšu premijerku i predsjednicu stranke Jadranku Kosor'.
