Zašto ministar financija i guverner HNB-a nisu prodali milijardu eura državnih obveznica u Frankfurtu i Londonu? Jesu li strani investitori ucjenjivali visokim kamatama? Je li za sve kriva politička nestabilnost? O tome su u emisiji Otvoreno govorili zamjenik ministra financija Saša Drezgić, saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, makroekonomistica Marijana Ivanov i komentator HRT-a Željko Kardum
Nadamo se da će u narednom razdoblju politička situacija biti povoljnija i da ćemo imati povoljnije uvjete, rekao je Saša Drezgić. Objasnio je da će cijena kapitala ostati visoka dok god je visok i politički rizik. Na pitanje voditelja i urednika Mislava Togonala kako očekivati povoljniju političku situaciju te zna li gdje je nestao premijer Orešković, Drezgić je odgovorio da ne zna, javlja HRT.
Danas je Orešković izjurio i otkazao pola sata prije sjednicu Vlade, a to se nikad dosad nije dogodilo u Hrvatskoj, komentirao je Gordan Maras, dodavši da je to neizdrživa situacija te da bi najveća šteta za Hrvatsku bila da se održi ovakvo stanje.
Gospodarski rast zemlje ne može se temeljiti na turizmu zbog velikih sezonskih oscilacija, pojasnila je Marijana Ivanov. Kao dodatne probleme spomenula je ovisnost Hrvatske o uvozu, pa i o uvozu sirovina, rekavši da perspektive za rast odavno nema.
Prokletstvo državnih dugova je to što se oni nikad ne vraćaju, već se plaćaju kamate, a pitanje je po kojoj stopi. Što se tiče našeg javnog duga, on se nikada neće smanjiti. Refinancirat ćemo ga dok ne dođemo do stanja Grčke. Onda će nam na vrat doći MMF.
Na to je reagirao Maras i ušao u polemiku koju je teško prepričati jer se u jednom trenutku nije znalo postavlja li pitanja Kardum njemu ili on Kardumu. Upadanje u riječ i prekidanje sugovornika trajalo je nekoliko minuta, sve dok voditelj Mislav Togonal nije odlučio prekinuti raspravu koja je sličila na raspravu u kokošinjcu, a on se samo smješkao. Tu situaciju možete vidjeti od tridesete minute emisije.
Maras: Htio sam reagirati na pesimističke prognoze da ćemo završiti kao Grčka. Stvari su se pokrenule s mrtve točke. Kada pogledamo deficit koji je bio 2011.
Kardum: Dajte mi matematički pokažite ako imamo dugoročnu projekciju rasta jedan posto i ako imamo 3,5 posto troška.
Maras: Mi smo ispod tri posto BDP-a.
Kardum: Koliko plaćamo na kamatu?
Maras: Ajmo, vi pitanje, a ja odgovor.
Kardum: Ajmo.
Maras: Vidite li razliku između 7,5 i 3,5 posto kamate? Jeste li zadovoljni time da je ona smanjena u četiri godine?
Kardum: Imamo deficit 6,5 posto i dugoročni rast od jedan posto. To nas vodi u minus.
Maras: Nemojte tako. Ja vam postavljam jednostavna pitanja, a vi mi dajte jednostavan odgovor.
Kardum: Jeste li povećali vanjski dug?
Maras: Jesmo, ali smo smanjili troškove države - oni su ispod 3 posto BDP-a i kreću se u dobrom smjeru. Mi smo i prije vremena ispunili kriterije Europske komisije. Preokrenuli smo stopu pada BDP-a koja je 2011. iznosila -2 posto u plus 2 posto. Imamo financiranje od lani koje je dogovorio Lalovac i koje je iznosilo 3,25 posto kamate. Uđite u polemiku s premijerom, za kojeg se govorilo da je izvrstan financijaš, a i sam je govorio da Hrvatska ima izvrsne perspektive da se zaduži po još manjim kamatnim stopama. Kada bismo to uspjeli, smanjili bismo trošak kamata.
Kardum: Mi se stalno zadužujemo sve više i više. Niste mi uspjeli pokazati. Matematika vam ne funkcionira.
