O ruskom raspoređivanju niza protumjera oko Kerčkog mosta javnost je izvijestio neovisni obrambeni analitičar H. I. Sutton te je elaborirao svoja otkrića, uključujući prisutnost ruskih teglenica prekrivenih radarskim reflektorima u ulozi mamaca za slučaj noćnog napada te dimnih zavjesa, masovno korištenih u vježbama održanim pretprošlog vikenda. Sutton ističe da ovakve ruske obrambene pripreme ukazuju na strah od ukrajinskih raketnih napada, ali da još uvijek nije jasno radi li se o vježbi ili postavljanju protumjera za slučaj da Kijev udari na Kerčki most.

Most, koji je izgrađen između 2015. i 2018. godine i uključuje automobilske i željezničke trake, izuzetno je važan za Rusiju. Riječ je o poveznici kopnenog dijela Rusije i Krima, poluotoka kojeg je Moskva otela Ukrajini 2014., pa je njezino značenje podjednako strateško i simboličko. Most i prilazne ceste prema njemu dio su ruske autoceste Kerč-Novorosijsk, odnosno Kerč-Simferopolj-Sevastopolj, a njegova ukupna dužina iznosi 18 kilometara.

Sutton je, opisujući pozicioniranje oko Kerčkog mosta, upotrijebio izraz 'ciljane teglenice' za identifikaciju brodova jer ih je ruska mornarica koristila kao mete tijekom vježbi Crnomorske flote. Prema Suttonu, te teglenice sada bi mogle poslužiti kao mamci koji bi zbunjivali ukrajinske projektile usmjerene na Kerčki most. Analitičar dodaje da su radarski reflektori viđeni i u plićaku u blizini mosta, premda nije jasno jesu li oni dio protumjera ili služe za noćnu navigaciju.

Dimom protiv napada

Neovisni stručnjak podsjeća da su ruske snage 1. srpnja testirale dimne zavjese, što su snimili lokalni stanovnici. Dimne zavjese su standardna obrambena taktika koja se tijekom povijesti koristila za zaštitu kretanja postrojbi, a upotreba specifičnih vrsta aerosola mogla bi zasmetati radu infracrvenih tragača što se koriste u precizno navođenim projektilima, osobito naprednijim krstarećim projektilima koji samostalno napadaju svoje mete. Američki portal The War Zone upućuje da bi ova obrambena tehnika mogla blokirati rad multispektralnim kamerama na bespilotnim izviđačkim letjelicama poput RQ-4 Global Hawk, ali i špijunskim satelitima.

Ruska vojska je, inače, poznata po korištenju dimnih zavjesa kao glavne taktike. Dim je, primjerice, koristila ruska ratna mornarica tijekom rata u Siriji kako bi prikrila svoje operacije u sirijskoj luci Tartus. Također, dimne zavjese koriste pješačke snage, posebice specijalne postrojbe, pri jurišnim zadaćama. Tijekom nedavnog testiranja, međutim, dim je brzo obavio dio mosta, što je dovelo do prometnih nesreća uzrokovanih slabom vidljivošću.

Sutton ističe da su ruske mjere neobične i da upućuju na improvizaciju jer teglenice služe za uvježbavanje vlastitih snaga u gađanju brodova. Nadodaje i da bi Ukrajina, za slučaj da pokuša upotrijebiti protubrodske projektile tipa Harpoon kako bi srušila most, bila uspješna u izvedbi, ali samo ako se dovoljno približi, za što joj je potreban ulazak na teritorij pod ruskom kontrolom. Stoga je, smatra Sutton, vrlo vjerojatno da će Rusi, ako to već nisu učinili, iz predostrožnosti postaviti u blizini Kerčkog mosta i sustave elektroničkog ratovanja koji pomažu u otkrivanju i zbunjivanju neprijateljskih projektila.

Podmorski napad samo u teoriji

Analitičari naglašavaju da je Kerčki most glavni ruski opskrbni put do Krima, kojim se, između ostalog, doprema vojna oprema, što Rusiji omogućuje da svojim šakama obujmi Azovsko more. Preko Kerčkog tjesnaca Rusija može kontrolirati sva plovila u ukrajinskim lukama na Azovskom moru koje je sada okupirala i koristila ga je i prije invazije kao ekonomsko oružje. Analitičari ocjenjuju da ga sve to čini sočnom metom za ukrajinske snage pod uvjetom da one imaju vatrene moći izvesti takav napad.

Valja podsjetiti da Kerčki most više nije blizu teritorija pod ukrajinskom kontrolom, što postavlja pitanje o vrsti napada za koji se Rusija boji da bi ga Ukrajina ili netko drugi mogao izvesti. Zbog udaljenosti, Sutton je sugerirao da bi u obzir mogao doći zračni napad, ali je istovremeno upozorio da bi prisutnost ruskih raketnih sustava S-300 i S-400 sigurno spriječila takve napore. Podmorski napad je prema Suttonu moguć samo u teoriji.

Za pokretanje raketnog napada na Kerčki most bili bi potrebni sustavi dugog dometa, no Ukrajini su SAD, Danska i Nizozemska donirale tek nekoliko lansera i protubrodskih projektila RGM-84 Harpoon, a oni s ukrajinskog teritorija ne mogu doseći Kerčki most. To bi mogle učiniti tek naprednije varijante Harpoona, modificirane tako da nose manju bojnu glavu i više goriva kako bi utrostručile domet, no takvih projektila Ukrajina zasad nema u svojem arsenalu. Treba reći da Harpoon u inačici kakvom raspolaže Ukrajina ima domet od 124 kilometra pod optimalnim okolnostima, kao i da ne postoji točka pod ukrajinskom kontrolom koja je dovoljno blizu za lansiranje i gađanje mosta.

Strah od uključivanja NATO-a

Ukrajina u svojem naoružanju ima i lokalno dizajniran Harpoonov pandan Neptun, ali bi i njegovo korištenje moralo uključivati tajnu operaciju radi lansiranja s teritorija pod ruskom kontrolom. Postavlja se i pitanje može li Harpoon pouzdano pogoditi most jer je riječ o protubrodskom projektilu koji nije namijenjen za napade na kopnenu infrastrukturu. Za to su dizajnirani Harpoonovi 'rođaci' s infracrvenim tragačima u inačicama SLAM i SLAM-ER, za koje nije potvrđeno da su u ukrajinskom naoružanju. Pored toga, za uništavanje Kerčkog mosta projektil bi trebao biti opremljen dovoljno jakom bojnom glavom, čija moć opada svakim dodavanjem goriva radi dužeg dometa.

Korištenje vođenih raketa topničkog raketnog sustava visoke pokretljivosti (HIMARS) još je ograničenije u smislu dometa od Harpoona, iako bi one mogle lakše i pouzdanije pogoditi most u ključnim područjima. No Ukrajina ne kontrolira područje s kojeg bi učinkovito mogla gađati most tim sustavom.

Međutim Rusija bi svakako trebala biti zabrinuta za sudbinu Kerčkog mosta jer je ukrajinski general bojnik Dmitro Marčenko nedavno ponovio da bi most trebao biti 'cilj broj jedan' za ukrajinske branitelje s obzirom na to da Rusi putem njega dopremaju rezervne snage. Analitičari ukazuju na to da Rusi jačaju osiguranje oko Kerčkog mosta i zbog straha od mogućeg NATO-vog napada na infrastrukturu koja se, barem prema dosadašnjoj NATO-voj taktici viđenoj u operacijama u Iraku i slično, čini logičnim ciljem.