Nova američka administracija predsjednika Joea Bidena trebala bi ovaj tjedan predstaviti nove politike za borbu protiv klimatskih promjena nakon što se vratila u Pariški sporazum o klimi iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao tvrdeći da je preskup za američko gospodarstvo.

"Ponosni smo što smo se vratili. Vraćamo se s poniznošću zbog izostanka zadnje četiri godine i učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da to nadoknadimo", rekao je Kerry putem video veze na Samitu o prilagodbi klimi.

Na samitu sudjeluju zamjenik kineskog premijera Han Zheng, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson i drugi svjetski čelnici.

"Predsjednik Biden proglasio je borbu protiv klimatskih promjena glavnim prioritetom svoje administracije. Sada imamo predsjednika koji, hvala Bogu, vodi, govori istinu i kojemu je stalo do tog pitanja", rekao je Kerry.

Svjetski čelnici naglasili su važnost činjenice što se Washington vratio međunarodnim naporima za borbu protiv klimatskih promjena.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva pozdravila je vraćanje SAD-a Pariškom sporazumu. "Da bismo se suočili s tim velikim izazovom, trebamo sve ruke i SAD je zasigurno ključan za uspjeh".

Virtualni skup, kojemu je domaćin Nizozemska, ima za cilj iznalaženje praktičnih rješenja i planova za borbu protiv klimatskih promjena do 2030.

Kao državni tajnik predsjednika Baracka Obame 2015., Kerry je pomogao da se dovede Kinu za stol na UN-ovoj konferenciji o klimi u Parizu.

Ne postoji cjepivo za klimatske promjene

Prije samita, više od 3000 svjetskih znanstvenika pozvalo je lidere da bolje zaštite svijet od učinaka globalnog zatopljenja.

"Naš svijet koji se brzo zagrijava već proživljava velike poremećaje izazvane intenzivnim sušama, požarima, toplinskim valovima, poplavama, razornim tropskim ciklonima i drugim ekstremnim događajima", kažu znanstvenici među kojima je pet dobitnika Nobelove nagrade.

"Ako ne pojačamo napore sada i ne prilagodimo se sada, rezultati će biti rast siromaštva, nestašice vode, gubitci u poljoprivredi i porast migracije s golemim gubitcima ljudskih života".

"Promjene klime mogle bi smanjiti globalnu proizvodnju hrane za 30 posto, povećati razinu mora te izazvati više oluja koje bi mogle prisiliti stotine milijuna stanovnika obalnih gradova i sela da napuste svoje domove", upozorava organizator samita, Globalni centar za prilagodbu (Global Center on Adaptation, GCA)

"Nema cjepiva za klimatske promjene", rekao je predsjedatelj GCA, bivši glavni tajnik UN-a Ban Ki moon, i naglasio: "Sve se događa mnogo, mnogo brže nego što mislimo, izaziva rizike u kaskadama. Graditi otpor na klimatske promjene nije ugodna zadaća, ali je imperativ".

Na samitu neće biti doneseni obvezujući zaključci, no nizozemska vlada najavila je akcijski plan s praktičnim rješenjima.

Samit je prvi koji se fokusira na učinke klimatskih promjena, ističu organizatori.

Prethodni sastanci na vrhu uglavnom su bili posvećeni borbi protiv uzroka klimatskih promjena, posebno protiv emisija plinova s učinkom staklenika.

"Samit će se snažno usredotočiti na dobivanje novih investicija kako bi se milijunima malih poljoprivrednika omogućilo da se prilagode pritiscima klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju", objašnjava UN.

"Organizatori samita traže i novo veliko financiranje za istraživanja u poljoprivredi te bolji pristup malih uzgajivača savjetodavnim službama i službama za upravljanje rizikom i financiranjem", navodi se na stranicama svjetske organizacije.