Papa Franjo će na svom trećem putovanju u Aziju posjetiti Mjanmar i Bangladeš, srca neukrotive humanitarne krize, no pitanje je koliko on kao jedna od svjetskih moralnih vertikala može ukazati na stanje u kojem se nalazi tamošnja progonjena muslimanska manjina Rohindža.
Očekuje se da će egzodus Rohindža dominirati papinim posjetom Mjanmaru, države iz koje bježe, te Bangladešu, državu u koju dolaze.
U protekla tri mjeseca iz Mjanmara je pobjeglo 620 tisuća Rohindža, a ta će država biti domaćin papi Franji od 27. do 30. studenoga, dok će ga Bangladeš ugostiti od 30. studenoga do 2. prosinca.
Kao glasni branitelj potlačenih, Franjo je pod pritiskom da stane uz Rohindže, no lokalni ga katolici savjetuju da ih ne nazove imenom kako bi se izbjegla diplomatska kriza.
vezane vijesti
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra'ad al-Hussein tvrdi da su Rohindže žrtve 'enciklopedijskog primjera etničkog čišćenja', a katolički čelnik u Bangladešu, kardinal Patric D'Rozario, napade na njih nazvao je 'prijetnjom za čovječanstvo'.
No većina stanovnika u Mjanmaru to vidi drugačije.
Mjanmarska vojska za nasilje u zapadnoj saveznoj državi Rakhine krivi muslimanske pobunjenike, a vlast i javnost siromašne Rohindže, koji nemaju svoju matičnu državu, ne smatraju mjanmarskim građanima nego ilegalnim imigrantima iz Bangladeša.
Franjo je u videoporuci uoči posjeta naglasio da 'jedva čeka upoznatI' stanovnike Mjanmara, no nije izrekao riječ 'Rohindže'. Poručio je da stiže na to područje kako bi ohrabrio "svaki pokušaj izgradnje sklada i suradnje u službi općeg dobra".
Kako smekšati generalovo srce
Papa bi mogao biti izravniji kad stigne u posjet. U kolovozu je osudio 'progon naše braće Rohindža', a prošle godine je bez straha pokrenuo svađu s Turskom kad je masovna ubojstva Armenaca u toj državi tijekom Prvog svjetskog rata bez okolišanja nazvao 'genocidom'.
Najviši predstavnik Katoličke Crkve u Mjanmaru, kardinal Charles Bo, prošlog je tjedna za Vatikanski radio otkrio kako se nada da će Papin posjet pomoći zaustaviti građanski rat između etničkih skupina i vojske.
Bo se nedavno susreo s Franjom u Rimu, te je otkrio da će Papa u svoj itinerar dodati susret s generalom Minom Aungom Hlaingom, čovjekom koji stoji iza vojnih operacija u Rakhineu.
'Možda mu uspije smekšati srce i možda to postane prvi korak prema miru', nada se kardinal.
Franjo će se sastati i s utjecajnim budističkim redovnicima, te s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i mjanmarskom čelnicom Aung San Suu Kyi koja je meta kritika međunarodne zajednice jer šuti o progonu Rohindža.
Mjanmar je do slobodnih izbora 2015. bio izolirana vojna diktatura, a diplomatske odnose s Vatikanom uspostavio je tek u svibnju. Od njegovih 51,8 milijuna stanovnika samo je oko 1,3 posto katolika, stoji u vatikanskim podacima.
Bangladeš je većinski muslimanska država koja se u proteklom razdoblju brzo razvija, pa je broj siromašnih u državi prošle godine pao ispod 25 posto, u odnosu na 2000. kad ih je bilo gotovo 50 posto.
Prema vatikanskoj statistici iz 2015., u Bangladešu 375 tisuća katolika među 158 milijuna ljudi stanovnika.
Papa će 'pozdraviti postignuća te države' i prenijeti glas siromašnih 'cijelom svijetu', pogotovo o klimatskim promjenama, ljudskim pravima i o Rohindža izbjeglicama, rekao je D'Rozario za Vatikanski radio.
Papa će u Bangladešu posjetiti i sirotište koje je u Dhaki osnovala Majka Tereza, te prisustvovati zaređenju 16 svećenika na svečanosti na kojoj će se okupiti najmanje 150 tisuća ljudi. Susrest će se i s tamošnjim vjerskim i civilnim čelnicima.
To je 21. put da Franjo u ponfitikatu putuje inozemstvo, treći put u Aziju, kontinent s malim brojem katolika, ali s najvećim potencijalom za širenje Katoličke Crkve pod prvim modernim neeuropskim papom.
Bangaldeš i Mjanmar prihvatili pomoć UNHCR-a u repatrijaciji Rohindža
Bangladeš i Mjanmar dogovorili su se prihvatiti pomoć Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u repatrijaciji stotina tisuća muslimana Rohindža, rekao je bangladeški ministar vanjskih poslova Abul Hasan Mahmud Ali u subotu.
Dvije vlade potpisale su sporazum kojim su dogovoreni uvjeti procesa repatrijacije i povratka Rohindža u Mjanmar za dva mjeseca.
Nesigurnost oko toga hoće li sudjelovati visoki povjerenik UN-a za izbjeglice potaknula je skupine za ljudska prava da inzistiraju na tome kako su vanjski promatrači nužni za siguran povratak Rohindža u Mjanmar.
Više od 600. 000 Rohindža potražilo je utočište u Bangladešu nakon što je mjanmarska vojska pokrenula brutalnu akciju gušenja pobune u njihovim selima širom sjevernog dijela države Rahinea, nakon napada militanata Rohindža na vojnu bazu i policijske postaje 25. kolovoza.
