Uredba o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja donesena je 2013. godine, a nakon toga je nekoliko puta mijenjana. Zadnji put 2020. godine, nakon što je Danijel Bezuk iz Kutine ispalio nekoliko metaka na zgradu Vlade, pritom ranivši policajca koji je radio na osiguranju.

Vlada je ekspresno postavila ogradu koja još uvijek brani pristup zgradama Vlade i Sabora na Markovu trgu. Taj postupak često kritiziraju neistomišljenici jer vjeruju da joj je svrha udaljiti prosvjednike od državnih institucija, a ne sigurnost.

Također, pojačano je fizičko osiguranje najviših državnih dužnosnika i njihovih obitelji, kao i broj vozila u koloni kojom se prevozi štićena osoba. Štićene osobe je od tada, u skladu sa sigurnosnom procjenom, moguće prevoziti i u blindiranim vozilima.

Postoje tri kategorije štićenih osoba. Štićene osobe I. kategorije su predsjednik Republike Hrvatske, u ovom trenutku Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora, aktualni Gordan Jandroković, i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, sada Andrej Plenković. Također, uz štićene osobe I. kategorije čuvaju se članovi njihove uže obitelji (supružnici, roditelji, djeca). Oni spadaju u III. kategoriju štićenih osoba i zaštita im traje od dana dolaska na dužnost člana obitelji do isteka mandata.

Provođenje mjera osiguranja i zaštite osoba iz I. kategorije započinje danom stupanja na dužnost štićene osobe, ali štiti ih se već i prije stupanja na dužnost. Mandatar za sastav Vlade, kandidati za predsjednika Republike Hrvatske u drugom izbornom krugu i novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske od dana službene objave rezultata predsjedničkih izbora do dana stupanja na dužnost postaju štićene osobe II. kategorije.

Važno je naglasiti da se štićene osobe I. kategorije ne mogu odreći prava na mjere osiguranja i zaštite.

Također, mjere osiguranja i zaštite za štićene osobe I. kategorije, među kojima je bila i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, provode se još šest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti. Grabar Kitarović je bila hrvatska predsjednica od 19. veljače 2015. godine do 18. veljače 2020. godine.

Zaštita bivše predsjednice produžena je na prijedlog Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, a Vlada ga je odobrila. Zakonom o posebnim pravima, predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti smatra se štićenom osobom II. kategorije. Grabar Kitarović često boravi u inozemstvu, a zaštita na račun državnog proračuna cijelo vrijeme je uz nju.

'To je procedura, zna se kako to ide, odgovarajuće službe rade procjenu, predlažu Vladi, Vlada donosi odluku... Dakle ništa novo i ništa neuobičajeno', rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Međutim, recimo da je prethodnik Grabar Kitarović na Pantovčaku, Ivo Josipović, nakon odlaska s dužnosti imao zaštitu svega šest mjeseci. Drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ima pravo na doživotno osiguranje i uredno ga koristi. Mesić je nakon odlaska s dužnosti koristio i pravo na ured bivšeg predsjednika, ali mu je to pravo ukinuto 1. lipnja 2016. godine snažnim zalaganjem Mosta, ali zadržano mu je pravo na doživotnu fizičku zaštitu. Prema Uredbi o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja, mjere osiguranja i zaštite za štićene osobe provode se još šest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti. Međutim, prema Zakonu o pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, Grabar Kitarović može doživotno koristiti pravo na fizičku zaštitu. Može, ali i ne mora.

Razine ugroženosti štićenih osoba, objekata i prostora određuju nadležna državna tijela na temelju dostavljenih prosudbi sigurnosno-obavještajnih agencija te podataka i informacija drugih državnih tijela. Više je razina ugroze: niska, umjerena, značajna, visoka i neposredna.

Štićene osobe II. kategorije su: predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske (trenutno Miroslav Šeparović), predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske (trenutno Radovan Dobronić), ministar unutarnjih poslova (trenutno Davor Božinović), ministar vanjskih i europskih poslova (trenutno Gordan Grlić Radman), ministar obrane (trenutno Mario Banožić), glavna državna odvjetnica (trenutno Zlata Hrvoj Šipek). Štićene osobe III. kategorije su: predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, glavni ravnatelj policije, ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija.

Božinović je istaknuo da ta vrsta zaštite nije rezervirana samo za bivše ili aktualne dužnosnike, već se može odrediti i drugim osobama za koje se procijeni da je upitna njihova sigurnost ili da im prijeti nekakva ugroza.