'Najvažnije za nas je to što su korigirali svoju prethodnu projekciju otprije tri mjeseca s 1,4 posto na 2,1 posto, a ako usporedite sa svim ostalim članicama EU-a, to je najveća korekcija na više. Svega je nekoliko zemalja kojima je korekcija rasta učinjena na više. Naravno da su uzeti u obzir i određeni rizici za poslovanje EU-a, prije svega za ona najveća gospodarstva, pa je tako i za gospodarstva poput Njemačke, Italije i Francuske korekcija napravljena na niže. Taj gospodarski rast s 1,4 na 2,1 posto i ta korekcija je nešto na što gledamo pozitivno i dobra je početna osnova', kazao je Marić.

Naveo je da to nije stopa rasta kojom se Vlada može zadovoljiti ne samo u mandatu, nego općenito srednjem roku, te da će Vlada činiti sve što može da ubrza gospodarski rast.

Najavio je da će uskoro prezentirati mjere koje su prvenstveno usmjerene na jačanje domaće ukupne potražnje, prije svega na investicijsku aktivnost, za koju smatra da bi trebala biti jedan od glavnih pokretača rasta u nadolazećem razdoblju.

Upitan koliko je za prognozu EK zaslužna bivša, a koliko njegova vlada, Marić je rekao da je to 'teško kvantificirati'.

'I na korekciju velik utjecaj imaju nova Vlada, najave koje smo istakli i sam program. Dijalog će se nastaviti i sigurno da će i naši kolege i partneri iz EK nastaviti propitkivati koje su to mjere, na koji način Hrvatska vidi sebe i na koji način može ubrzati gospodarski rast te ispraviti određene neravnoteže', istaknuo je ministar financija. 

Na pitanje s kim je i kada razgovarao iz EK, Marić je kazao kako ga prvi razgovor očekuje početkom sljedećeg tjedna, a krajem sljedećeg tjedna trebao bi prisustvovati i sastanku ministara financija EU-a. 
   
'EK radi projekcije temeljem ne samo razgovora, nego i osnovnih podataka kojima raspolaže i trendova koje vidi. Sami razgovori nisu presudni u tome. Oni su sigurno uzeli u obzir i program Vlade za nadolazeće razdoblje ili određene najave', naveo je Marić. 

U EK prognoziraju postupno snižavanje proračunskog deficita od 3,9 posto u 2016. do 3,2 posto u 2017., dok bi se javni dug trebao nastaviti povećavati i u ovoj i u idućoj godini. 

'Što se tiče proračunskog deficita, to je tema o kojoj razgovaramo ovih dana. Neki dan sam rekao da je naša namjera proračunski deficit svesti na nižu razinu. Već za ovu godinu ciljamo na razinu od tri posto BDP-a. Projekcija EK od 3,9 posto napravljena je uz pretpostavku da neće biti promjene politika i ikakvih mjera. Tu smo da napravimo te promjene i da napravimo mjere koje će proračunski deficit za ovu godinu dodatno sniziti prema razinama od tri posto. To je naša ideja i naum kako već ovu godinu stabilizirati javni dug', pojasnio je Marić.
 
S obzirom da su neki od ministara u njegovoj vladi najavili da nemaju prostora za uštede i rezanja u svojim resorima, Marić je najavio da će sa svima još razgovarati narednih dana.

'Još neću izlaziti s detaljima, ali mislim da su i ove poruke koje smo dobili od EK dobar pokazatelj toga da RH definitivno mora napraviti određene napore kako bi taj proračunski deficit dodatno smanjila, a u isto vrijeme učinila određene napore u pojačavanju gospodarske aktivnosti', naveo je Marić.

Dodao je da će predizborno obećanje o davanju tisuću eura za svako novorođeno dijete svakako razmotriti prilikom sastavljanja proračuna za 2016.