Češki građani, opterećeni teškom gospodarskom situacijom i nezadovoljni brojnim korupcijskim skandalima u vlasti, izaći će u petak i subotu na prijevremene parlamentarne izbore, na kojima će, po predviđanjima, pobjedu odnijeti socijaldemokrati (ČSSD)
Birači su već u siječnju pokazali svoju naklonost ljevici kada su izabrali bivšeg komunista Miloša Zemana za predsjednika nakon deset godina vlasti konzervativca i euroskeptika Vaclava Klausa
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će pobjedu na izborima odnijeti proeuropski socijaldemokrati, ali i da će im za formiranje vlade trebati potpora drugih stranaka. Njihov čelnik Bohuslav Sobotka (41) najavio je da će o tome razgovarati s komunistima koji su u Češkoj u velikom političkom usponu. ČSSD je dosad negirao mogućnost izravne koalicije s komunistima, koji ne drže u tajnosti svoju nostalgiju za 'boljim vremenima' kada su bili na vlasti, ali se Sobotka nada da će sastaviti manjinsku vladu uz njihovu parlamentarnu potporu.
Komunistička stranka (KSČM), koja bi na ovim izborima mogla postati druga najjača u državi, tako bi mogla biti uz vlast prvi put otkako je prije 20 godina u Baršunastoj revoluciji svrgnuta partijska totalitarna diktatura u Češkoj.
Prijevremeni izbori će okončati višemjesečnu političku krizu i paralizu vlasti otkako je u lipnju pala vlada desnoga centra bivšeg premijera Petra Nečasa
'Unatoč nedavnom porastu potpore socijaldemokratima, najvjerojatniji je ishod izbora vlada ČSSD-a uz podršku komunista', rekao je politički analitičar Jiri Pehe za agenciju France Presse uoči izbora.
Te dvije stranke imaju imaju dosta sličnosti u programima, kao što su obećanja o beneficijama - dobrodošla u zemlji koja je tek izašla iz duge gospodarske recesije.
'Razlike su uglavnom u vanjskoj politici, za razliku od ČSSD-a mi želimo izaći iz NATO-a i naš konačan cilj je raspuštanje Saveza', rekla je Marta Semelova iz KSČM-a.
KSČM je izravni nasljednik Komunističke partije Čehoslovačke (KSČ), koja je bila na vlasti od 1948. do 1989. godine.
Predsjednik Zeman, veteran češke ljevice i šef ČSSD-a od 1993. do 2001., također bi bio sklon socijaldemokratskoj vladi uz komunističku potporu. 'Mislim da bi KSČM morao proći četverogodišnju prijelaznu fazu tijekom koje bi trebao podržavati manjinsku vladu ČSSD-a', rekao je on za komunističke novine Halo Noviny.
Da s povratkom komunista u strukture vlasti treba biti oprezan pokazuje i antikomunistička akcija održana u nekoliko čeških gradova u utorak. U Pragu, Jihlavi i Hradecu Kralovu na ulicama su osvanule lutke na vješalima u znak sjećanja na nekoliko stotina Čeha koje je u smrt iz političkih razloga otjerao komunistički čehoslovački režim tijekom četiri desetljeća do 1989. godine.
'Razlog za naš hepening je velika podrška birača komunistima (KSČM) i sve veća volja demokratskih političara da na nereformiranu KSČM gledaju kao na normalnu političku stranku', rekao je novinarima predstavnik udruge 'Dekomunizacija' koja je postavila lutke na vješala.
Zbog navodnog proboljševičkog podrivanja češke demokracije kontroverzni češki umjetnik David Černy usidrio je samo nekoliko dana prije izbora na Vltavi pod prozorima Praškog dvorca, u kojemu je ured češkog predsjednika, ljubičastu ruku visoku 10 metara koja pokazuje uzdignuti srednji prst.
Parlamentarni izbori bili su predviđeni za proljeće 2014., ali su pomaknuti za šest mjeseci jer je konzervativna vlada pala nakon skandala oko špijuniranja i korupcije u koje je bio umiješan premijer Nečas i njegova šefica kabineta i tadašnja ljubavnica Jana Nagyova zbog koje se naposljetku i razveo i u rujnu s njome oženio.
Zeman je nakon pada Nečasove vlade novim premijerom imenovao tehnokrata Jirija Rusnoka, svog bliskog i odanog suradnika. Parlamentarne stranke s oba politička spektra potom su se ujedinile i optužile Zemana da imenovanjem Rusnoka nastoji prigrabiti svu vlast u svoje ruke, odbile mu dati povjerenje u parlamentu i natjerale Zemana na raspisivanje prijevremenih izbora.
Prema poslednjim istraživanjima raspoloženja birača, u parlament će ući sedam stranaka. ČSSD bi mogla dobiti 26 posto glasova, a komunisti čak 18 posto. Te dvije stranke mogle bi dobiti nešto više od 100 od ukupno 200 mjesta u parlamentu. Kao treća politička snaga pojavila se potpuno nova stranka ANO (na češkom 'da') milijardera Andreja Babisa, tajkuna petrokemijske i prehrambene industrije koja se vrti oko 15 posto potpore.
Nečasovu donedavno vladajuću Demokratsku građansku stranku (ODS) birači su kaznili padom potpore na samo 6,5 posto glasova, a njezina glavnog koalicijskog partnera, TOP 09 bivšeg šefa češke diplomacije Karela Schwarzenberga padom podrške na devet posto glasova.
Česi glasuju dva dana, u petak i subotu, a pravo glasa ima oko 8,5 milijuna birača.
