Rječnik konvergenciju definira kao proces susretanja više različitih entiteta koji dolaze iz različitih ili paralelnih smjerova. U matematičkom kontekstu, konvergencija je osobina funkcija čiji tijek, po nekoj od osi, podrazumijeva postojanje nekog konačnog cilja, odnosno vrijednosti koju će ona poprimiti. U kontekstu biologije, konvergencija je pojava identičnih evolucijskih osobina (na primjer peraja) kroz posve različite razvojne putove (ribe i sisavci).U svijetu modernih tehnologija, moguće je pronaći analogiju sva tri navedena kontekstualna značenja. U tom se kontekstu pod pojmom konvergencije uglavnom govori o tri različite pojave: konvergenciji informatičke (IT) i telekomunikacijske industrije, konvergenciji obje spomenute industrije s medijskom te o konvergenciji mobilnih i fiksnih telekomunikacijskih mreža.

Konvergencija IT i telekom industrije

Konvergencija IT i komunikacijske industrije nije ništa novo - naprotiv, termin ICT, koji ih objedinjuje, uvriježen je već pristojan niz godina te je vjerojatno najbolji indikator ovog trenda. Nije li to dovoljan dokaz, dovoljno je pogledati nasumični današnji pametni telefon ili prijenosnik. Ovo prvo jer su mobilni telefoni danas funkcijski sličniji prijenosnom računalu, a ovo drugo jer današnji prijenosnici često dolaze s ugrađenim WWAN (GSM/CDMA) modemima, a prijenosno računalo bez barem Bluetootha i WLAN-a danas treba tražiti povećalom. Dodamo li tome WiFi rutere i ADSL modeme koje su neizostavan dio svake kućne računalne mreže, trebalo bi biti posve razvidno kako su IT i telekomunikacije već poodavno konvergirali.

Konvergencija ICT i medijske industrije

Konvergencija ICT i medijske industrije je, međutim, relativno recentna pojava te proces koji je još u tijeku. Njegove posljedice su unatoč tome već vidljive svugdje oko nas. IP televizija i pripadajuće usluge dio su svakodnevice te su u potpunosti istisnuli tradicionalnu kabelsku i satelitsku televiziju. Elektronički časopisi i knjige uzimaju maha i među običnim korisnicima, a ne tek early adopterima i računalnim entuzijastima. Glazbena industrija naučila je lekciju i polako se okreće online distribuciji glazbe umjesto forsiranja fizičkih glazbenih medija. Da, još je dalek put pred nama, još uvijek prevladava push filozofija distribucije sadržaja, odnosno programska isporuka informacija korisnicima, a ne pull filozofija. Medijska se industrija još uvijek pretežito libi dati uzde korisnicima u ruke, odnosno prepustiti im u potpunosti da traže, kupuju i dohvaćaju sadržaje koji ih zanimaju, kad ih zanimaju. Pa ipak, i tu su vidljivi značajni pomaci posljednjih godina - streaming usluge cvatu, današnja djeca misle da je videoteka ime IPTV usluge, a telekom operateri muku muče s rastućim opterećenjem svojih mreža, uzrokovanim porastom broja mobitela i tableta koji gladno s interneta srču video i glazbu.

Konvergencija mobilnih i fiksnih mreža

Zadnji korak konvergencije - konvergencija mobilnih i fiksnih mreža - onaj je koji nas tek čeka. Fiksne i mobilne mreže imale su posve različite razvojne putove i razvijale su se u posve različitim periodima. Posljedice toga sežu od najnižih razina mrežne arhitekture, preko ponude usluga do marketinga i korisničkih navika. Sve to, prepreke su koje ova dva svijeta i dalje drže razdvojenima te pri tom nisu ništa manje važne od low-level razlika u performansama zbog kojih su za neke primjene mobilne mreže i dalje osjetno inferiorne fiksnima. Pa ipak, situacija se mijenja. Ne skokovito, ali stalno i konzistentno. Propusnost (odnosno bandwidth), jedna od glavnih boljki mobilnih mreža, danas je uvelike svedena na razinu jednaku, ako ne i nadmoćnu onoj fiksnih mreža. Štoviše, za mnoge korisnike mobilne su mreže preko njihovih telefona i WWAN modema danas brže od njihove fiksne internetske veze kod kuće. Problemi s latencijom i dalje su prisutni, a trebali bi biti iskorijenjeni tek u sljedećoj generaciji mobilnih mreža (LTE), koja čeka iza ugla. Glavna prepreka u konvergenciji će, po svemu sudeći, prije biti korisničke navike, a ne tehnikalije.

Ultimativna konvergencija

Ultimativna konvergencija IT-a, mobilnih i fiksnih telekomunikacija te medija, ima značajne posljedice po industriju, ali vjerojatno značajnije, stubokom mijenja tržišni krajobraz te iziskuje znatne promjene u korisničkim navikama. Rezultat konvergencije rađanje je novih servisa i modela poslovanja, zabave, pristupa informacijama i svakodnevnoj komunikaciji, ali i pojavu novih komunikacijskih i računalnih paradigmi, poput cloud computinga, koje će pružateljima usluga otvoriti nove poslovne modele te time osigurati daljnji prostor za rast i razvoj. Osnova i preduvjet za sve to jest širokopojasni pristup internetu te za to odgovarajuća infrastruktura - od optike, preko bakrenih parica (POTS) do baznih stanica i njihovih okosnica. Digitalna revolucija se upravo odvija, a mogućnosti razvoja su doslovno neslućene.

O konvergenciji koja nemjerljivo utječe na sadašnji i budući razvoj IT, telekom i medijske industrije razgovarali smo s Tomislavom Borošom, menadžerom kompanije Nokia Siemens Networks (NSN) čija infrastrukturna rješenja predstavljaju temelj budućeg, prepletenog, svijeta modernih tehnologija.

Kako globalna kompanija poput NSN-a definira konvergenciju?

Kada se govori o konvergenciji, obično je riječ o dva smjera - o konvergenciji koju karakterizira tehnološko i tržišno spajanje telekomunikacijske i informatičke industrije i tehnologije te o konvergenciji fiksne i mobilne telefonije. Prva konvergencija iz temelja mijenja obje industrije, a druga je posljedica promjene korisničkih navika. Kao rezultat tih konvergencija korisnici u budućnosti mogu očekivati nove korisne servise koji će omogućiti nove načine poslovanja, zabave, olakšati pristup informacijama i svakodnevnu komunikaciju.

Telekomunikacijsko, informatičko i medijsko tržište isprepleteni su kao nikad dosad - Web 2.0, društvene mreže, multimedijalni sadržaji, portali… Što možemo očekivati u budućnosti?

Možemo očekivati još veću isprepletenost od trenutačne te još veću dostupnost svih sadržaja, bilo gdje, bilo kada, na bilo kojem uređaju. U konačnici možemo očekivati takav stupanj isprepletenosti u kojem će prosječan korisnik jedva razlikovati da postoje odvojena tržišta - telekom, ICT i medijsko. Zasigurno će dodatno rasti učestalost razmjene i korištenja multimedijalnih sadržaja, gdje još ima dosta prostora za povećanje, a može se očekivati još veći stupanj umrežavanja. S porastom količine informacija i prevelikom gužvom u web prostoru predviđa se razvoj Web 3.0, koji bi računalima trebao osigurati dublju analizu svih sadržaja, veza i transakcija među računalima i ljudima.

U svakom slučaju, iz perspektive korisnika idemo u smjeru još veće fleksibilnosti i dostupnosti svemu što poželi, onda kada to njemu odgovara i na način koji poželi. Kada govorimo o multimedijalnim sadržajima, misleći pritom prije svega na TV sadržaje, naš Iskon.TV Player je revolucionaran jer omogućuje nove načine pristupa tim sadržajima na računalima i mobilnim uređajima kada to korisnicima odgovara, bez obzira na to gdje se nalaze i na uređaju koji im je pri ruci.

Konvergencija telekoma i IT sama je po sebi razumljiva jer korisnici traže ujedinjena rješenja....

Točno je da korisnici više ne žele odvojena rješenja, nego sve na jednom mjestu i kod jednog pružatelja usluga, bilo da govorimo o privatnim ili o poslovnim korisnicima. Osim toga, korisnici su danas zahtjevniji nego prije desetak godina, traže sve veću mobilnost i maksimalnu fleksibilnost. Pružatelji telekom i ICT usluga svjesni su toga i već imaju odgovore na nove korisničke potrebe. Kada govorimo o privatnim korisnicima, prije svega mislim na kuće budućnosti (connected home) koje će biti potpuno automatizirane te imati mogućnost upravljanja opremom kroz različite aplikacije od bilo kuda.

Što se tiče poslovnih korisnika, prvi sljedeći razvojni korak je računarstvo u oblacima (cloud computing), koje će unaprijediti informacijske tehnologije, dosadašnje način korištenja, ali i samog pružanja usluga. Osim što osigurava bolju troškovnu učinkovitost, s obzirom na to da nema inicijalnih ulaganja u hardversku opremu, cloud computing omogućit će jednostavniji pristup, veću dostupnost i skalabilnost, brže servisiranje, jednostavniju pohranu, bolju dostupnost bez obzira na lokacije. S druge strane, pružateljima usluga cloud computing će otvoriti nove poslovne modele koji će osigurati daljnji rast i razvoj. Dodatno, očekujemo da će se povećati primjena učenja na daljinu te rada s daljine (teleworking), a sve će više konvergirati platforme za poslovni i privatni život. Osnova i preduvjet za sve to jest širokopojasni pristup internetu i za to odgovarajuća infrastruktura. Ako se neće ulagati u optiku i omogućiti pristup na svakome mjestu, zaostat ćemo za drugim zemljama, padat će nam konkurentnost i dugoročno nam se ne piše dobro.

Mnogo aplikacija odnosi se upravo na medijsku prisutnost, a kada se tome doda IPTV (internetska televizija) te jednog dana interaktivna i 3D televizija, konvergencija će biti potpuna. Čemu zapravo stremimo?

Zbog mogućnosti koje pružaju mreže nove generacije i novi uređaji, sadržaj postaju sve raznovrsniji, a broj pružatelja sadržaja sve veći. U konačnici ćemo preko iste infrastrukture pružati telekom, ICT i medijske usluge, a konvergentni korisnički uređaj će omogućiti istodobno komunikaciju i emitiranje TV kanala, ali i više od toga. Zbog toga medijski sadržaji sve više ovise o tehnologiji i bez njihove konvergencije upitan je opstanak jednih i drugih. Mediji koji neće biti dostupni kroz nove tehnologije postat će nekonkurentni, a s druge strane, tehnologija bez atraktivnih i korisnih sadržaja ne može biti sama sebi svrha. Takav razvoj otvara brojne nove mogućnosti, samo kada pomislimo, primjerice, na nove načine oglašavanja koji će biti interaktivni i individualizirani. Tržište je u tom smislu još neiskorišteno i slijedi razdoblje u kojem će najuspješniji biti oni koji prvi krenu zauzimati taj tržišni prostor.

Konvergencija telekoma, medija i IT-a

Svjedoci smo kako telekom operateri preuzimaju IT tvrtke i medije kako bi na tržištu ponudili cjelovite usluge korisnicima. Koji nas novi poslovni modeli očekuju te kako će konvergencija utjecati na razvoj tržišta a i društva?

Na jedinoj telekom konferenciji u nas, Telekom Areni, bilo je riječi i o konvergencija telekoma, IT-a i medija, pri čemu je istaknuto da mediji danas ne mogu bez telekomunikacijskih i informatičkih rješenja, ali ni obrnuto. Isprepletenost je velika, a granice između telekomunikacija i medija nestaju. Korisnici danas žele sve i odmah, ne žele čekati na informaciju, a tu potrebu zadovoljavaju socijalne mreže i cloud computing. Korisnici žele pristup u pokretu, stalnu vezu i dostupnost te uslugu po mjeri, a rizici se javljaju na području zaštite privatnosti, sigurnosti i mreža.

Kada se govori o isprepletenosti telekoma, IT-a i medija, nezaobilazna tvrtka je Iskon, čiji je član uprave za prodaju i marketing, Jere Dumanić, istaknuo da je Iskon prošle godine prvi u regiji započeo s integracijom interneta i TV-a uvođenjem YouTubea i Facabooka na TV ekrane. 'S druge strane, upravo testiramo našu novu uslugu Iskon.TV player koja omogućuje praćenje TV sadržaja na mobilnim uređajima i računalima kojom smo pokrenuli obrnuti proces, seljenje tipičnih TV sadržaja na internet', dodao je Dumanić.

O konvergenciji inovativnih tehnologija govorio je predsjednik uprave vodećeg sistem integratora u Hrvatskoj Combisa, Ivan Gabrić: 'Combis je danas odlično pozicioniran kao ICT tvrtka s velikim iskustvom u područjima Cloud Computinga, naprednih mobilnih aplikacija, virtualizacije i konvergentne infrastrukture, tehnologijama koje predstavljaju ključne točke transformacije današnjeg ICT tržišta. Tako smo regionalni lider u području virtualizacije s devet tisuća virtualiziranih radnih mjesta u posljednjih par godina. Isto tako, prvi smo u svijetu instalirali i testirali Microsoft Cloud izvan središnjice same tvrtke u Redmondu. Konvergencija je naša svakodnevnica te sudjelujemo u transformaciji revolucionarnih u opće prihvaćene tehnologije.'

Konvergencija je bila jedna od ključnih riječi na konferenciji i naznačena je kao putokaz za razvoj telekomunikacijskog sektora u budućnosti. To se ne odnosi samo na konvergenciju među tehnologijama i platformama, već i na onu među operaterima, regulatorima i tijelima lokalne i državne vlasti odgovornima za provedbu strateških razvojnih dokumenata. Izazove telekomunikacijskom sektoru predstavljaju sve glasniji zahtjevi za sve 'bržim' i 'širim' internetom, žestoka konkurencija, pad prihoda operatera, uz istovremeno održavanje visoke kvalitete usluga i sve zahtjevnije korisnike. No, digitalna revolucija se upravo odvija, a mogućnosti razvoja su doslovno neslućene.

(sponzorirani članak)