Mogu li i kako mediji, posebno printani dnevnici, preživjeti u vremenima krize i brzog tehnološkog razvoja? Je li sadržaj i dalje kralj ili je to postao kontekst i hoće li medijske kuće svoje poslovanje širiti u neke druge grane, posebno u poslove kojima se danas bave marketinške agencije, bila su tek neka od pitanja koja su se otvorila na okruglom stolu pod nazivom Medijski survival kit na Weekend Media Festivalu u Rovinju
Ivona Čulo iz Adria Medije drži da su se stvari od početka krize 2008. godine bitno promijenile i da navike krajnjeg korisnika onda i danas nisu iste.
'Korisnik danas traži informaciju u pravo vrijeme na različitim platformama. Sadržaj danas nije kralj, već je to kontekst', smatra Čulo.
Navela je da se ono što se događa u dnevnim novinama i magazinima ne može uspoređivati i da se ne može živjeti samo od klasičnog oglasa te da se stvari moraju razvijati u nekoliko smjerova.
'Oglašavanje na webu nama donosi samo 20 posto prihoda, što je zanemarivo. Mobilni sadržaji postaju ključni jer istraživanja pokazuju da ljudi tijekom dana 221 put pogledaju na mobitel. Također će se sve više morati posvetiti pažnja video sadržajima jer procjene govore da će do 2018. godine 80 posto sadržaja biti u video obliku', kazala je Čulo.
Marko Biočina, pomoćnik glavnog urednika Jutarnjeg lista, smatra da print ne odumire zato što ga ljudi ne vole ili zato što ga ne žele, već zato što postoji veći izbor i to na različitim platformama.
'Ne postoji takav urednički genije koji bi zadovoljio ukus sto tisuća ljudi. Čitatelj danas ima priliku na više mjesta kliknuti i odabrati sadržaj koji ga zanima. Iako se mislilo da će se pad prodaje printa kompenzirati prodajom oglasa na webu, to se nije dogodilo. Problem je bio dijelom i u tome što su isprva printani mediji sav ili većinu svog sadržaja stavljali na web, a kad jednom nekog naviknete da ima nešto besplatno, što je do tada plaćao kupujući novine, teško se vratiti na staro', istaknuo je Biočina.
Mihail Ponjavić iz srpskog Media Impacta iznio je podatak prema kojem je broj blokiranih reklama od strane korisnika na webu u 2014. godini u odnosu na 2013. porastao za 41 posto, što upućuje na zaključak da se stvari i u tom segmentu moraju mijenjati.
U diskusiji u kojoj nije bilo disonantnih tonova prisutni su se složili da bi medijske kuće trebale širiti svoje poslovanje prvenstveno u smjeru kojim se bave marketinške agencije, ali i tako da se sadržaji nude na različitim platformama.
'Preživjet će oni koji će isti sadržaj, odnosno, malo preoblikovan, moći monetizirati na različitim platformama više puta', zaključio je Marjan Jurenec sa slovenskog Planet TV-a.
