Do kraja tjedna škole se još mogu prijaviti za eksperimentalni program cjelodnevne nastave, a prema tom programu, nastavni dan za učenike bit će podijeljen na dva dijela - obvezni do 14 sati i izborni do 17 sati. Ministar obećava da će plaće svih učitelja i profesora u cjelodnevnoj školi biti preko 10 tisuća kuna. No zašto su unatoč tome nastali veliki otpori u zbornicama?
Do prošlog tjedna za projekt se prijavilo tek 38 škola, iako je Ministarstvo planiralo da će ih biti 50. Zbog toga je produljen i rok za prijavu.
'Nije doživjela neuspjeh. Broj od 50 nije nigdje zapisan, to je bila simulacija vezana uz ukupni broj škola i ukupnu količinu novca koji imaju, no taj broj ne znači ništa. Reforma je velika i jasno je da u takvoj reformi postoji dosta elemenata nerazumijevanja, neinformiranosti i nespremnosti ljudi za promjene. U pravilu, mi smo poštovali ukupni proces tako da svi kažu svoje mišljenje', rekao je Josip Burušić, posebni savjetnik ministra obrazovanja, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'.
vezane vijesti
Na pitanje jesu li očekivali toliki otpor, Burušić je rekao da im je bilo jasno da se radi o iznimno velikoj promjeni koja naš obrazovni sustav čini modernim obrazovnim sustavom 21. stoljeća, kakvi postoje u Europi.
'U kategorijama otpora nismo razmišljali. Ovo je promjena koja se uvodi u sustav. Oni koji su odmah prepoznali koliko je to dobra promjena imat će više vremena da se prilagode. Škole koje neće ući u eksperimentalni program imat će manje vremena jer 2027./2028. ovo će se uvesti u cjelokupni obrazovni sustav. Oni će indirektno biti upoznati. Mislim da je dobro da to uvodimo, činimo dobro djeci, roditeljima i profesorima. Trebamo se radovati zato što zajedno idemo u promjene', rekao je Burušić.
Ukupno 60 posto škola funkcionira u jednoj smjeni, no problem je to što je obuhvaćen relativno skroman broj učenika, oko 40 posto učenika. Škole u velikim sredinama još uvijek rade u dvije smjene i to izaziva velike probleme, ustvrdio je Burušić. Najavio je da će paralelno s eksperimentalnim projektom raditi na izgradnji škola.
Burušić je rekao kako je cilj da u 2027./28. sve škole budu u jednoj smjeni te da budu cjelodnevne škole.
Kaže da je javni poziv produžen za cjelodnevne škole do petka u ponoć te da se prvi put uvodi reforma tako da se na demokratičan način svim akterima dalo da kažu svoje mišljenje.
Josip Matković, nastavnik u Osnovnoj školi Viktora Žganca i pokretač grupe Školska zbornica, naglasio je da nijedna reforma ne može uspjeti bez onih koji je provode, odnosno učitelja u ovom slučaju.
'Nadam se da će sada biti drugačije, inače se ovo neće provesti kako treba. U Zbornici se piše svašta. Dosta ljudi nije pročitalo dokument, nego se oslanjaju na informacije manjeg broja nas koji smo pročitali. Stavovi su dosta kritični prema tom modelu', iznio je Matković.
Vedran Čerina, ravnatelj osječke Osnovne škole Augusta Šenoe, rekao je da od programa očekuje da učenicima omogući postizanje boljih rezultata, prvenstveno radom u školi uz potporu učitelja u strukturiranim uvjetima.
Burušić je poručio da je cjelodnevna škola model u kojem svi 'istinski dobivaju'. Poručio je i da učiteljice iz produženog boravka neće dobiti otkaz, već će raditi stručni posao, potporu i izvannastavne aktivnosti. Istaknuo je da su one stručnjakinje kao i svi drugi te da imaju važno iskustvo u kontekstu cjelodnevne škole.
'Što se tiče učitelja informatike, također će biti zaduženi za nastavu, izvannastavne aktivnosti i potporu. Primat će punu plaću i neće dobiti otkaz', rekao je Burušić.
Govoreći o informatici, rekao je da se u Europi informatika većinom organizira u vidu različitih radionica. Napominje stoga kako su predložili da svaka škola može organizirati 100-200 sati informatike i sve je besplatno.
'Izvodi se po načelu za one koji za to imaju interesa. U velikim sredinama mogu postojati tzv. STEM škole. U Europi je trend da se informatika ne izvodi kroz nastavu jer kurikulum nije fleksibilan, a informatika je vrlo dinamično područje. Nismo učinili ništa protiv informatike nego smo je naglasili na drugi način', pojasnio je Burušić.
