PREGOVORI U BRUXELLESU

Kreće podjela čelnih fotelja u EU, Andrej Plenković ima zanimljivu ulogu

07.06.2019 u 14:52

Bionic
Reading

Šest premijera koji predstavljaju tri najuspješnija politička bloka, prema rezultatima izbora za Europski parlament održanih prošlog mjeseca, sastaju se u petak (7. lipnja) u Bruxellesu kako bi započeli razgovore o podjeli dužnosničkih mjesta za najviše funkcije unutar Europske unije. Desni centar okupljen unutar Europske pučke stranke (EPP), koji je i dalje, iako oslabljen, najveća skupina u EP-u, šalje na sastanak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i latvijskog Artursa Krišjanisa Karinša

Lijevi centar, druga po veličini grupa u EP-u, okupljena u Progresivnom savezu demokrata i socijalista (S&D), također se pokušava oporaviti i pregrupirati nakon pada podrške. U Bruxellesu će ih predstavljati portugalski premijer Antonio Costa te španjolski Pedro Sanchez. Liberali, koji su osvojili desetke novih mjesta u Europskom parlamentu (EP), domaćini su neformalne večere pod vodstvom belgijskog premijera Charlesa Michela, a skupinu predstavlja i nizozemski premijer Mark Rutte.

Zemlje Europske unije ovlastile su prošlog tjedna predsjednika Vijeća EU-a u odlasku Donalda Tuska da predsjeda šestočlanim povjerenstvom koje sačinjavaju predstavnici najznačajnijih političkih opcija u Europskom parlamentu kako bi se dogovorili o tome tko bi trebao biti sljedeći čelnik Europske komisije, Vijeća EU-a i Europskog parlamenta. Mjesto visokog predstavnika Europske unije i guvernera Europske središnje banke također su predmetom pregovora. Odluke bi trebale biti donesene 20. lipnja.

Europska narodna stranka (EPP) ili socijalisti (S&D) na papiru imaju najviše šanse da posjednu svoga čovjeka u fotelju predsjednika Europske komisije, u kojoj će zamijeniti Jean-Claudea Junckera. Njemačka kancelarka Angela Merkel poduprla je njemačkog zastupnika u EP-u i spitzenkandidata EPP-a Manfreda Webera.

Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron, čija centristička stranka Republika u pokretu (LREM) djeluje u klubu liberala, a koji sada, kad ima vlastite ljude u EP-u, želi snažnije djelovati u preoblikovanju EU-a po vlastitom ukusu, jasno je stavio do znanja da želi blokirati Webera, ali još uvijek nije otkrio koga bi volio vidjeti na mjestu šefa Komisije.

Jedna od često spominjanih konzervativnih alternativa Weberu pregovarač je EU-a za Brexit, Michel Barnier. Budući da je Barnier Francuz, Macronu bi bilo teško glasovati protiv njega, piše Politico.eu. Iz Elizejske palače nedavno su poslali signale da Macron smatra Barniera dijelom stare generacije lidera EU-a, koju treba zamijeniti. Ako Weber bude blokiran, kandidat socijalista Frans Timmermans vjerojatno će isto biti torpediran u znak odmazde konzervativaca, ostavljajući prostor prema fotelji predsjednika EK širom otvoren.

Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju
  • Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju
  • Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju
  • Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju
  • Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju
  • Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju
    +3
Emmanuel Macron i Angela Merkel za jaču i otvoreniju Europsku uniju Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Timmermans je u borbi za predsjednika EK našao snažnog saveznika u španjolskom premijeru Sanchezu, a koji nakon što je pobijedio na nacionalnoj razini želi igrati veću ulogu na europskoj razini. Prvi koraci su napravljeni unutar kluba socijalista, u kojem Sanchez za šefa planira postaviti svog čovjeka. Timmermansu se žestoko protive Mađarska i Poljska, protiv kojih je kao povjerenik EK u prošlom mandatu predvodio oštre napade zbog zlouporabe vladavine prava.

Opći stav liberala je da im uspjeh na izborima daje pravo da njihov kandidat, danska povjerenica Margrethe Vestager, treba ići naprijed. To bi ju učinilo prvom ženom koja bi vodila Komisiju u njenoj 60-godišnjoj povijesti, nakon što je nedavno Tusk rekao da bi žene trebale dobiti dva od pet najviših mjesta.

Tri druge žene - Kristalina Georgieva (Bugarka, šefica Svjetske banke), Christine Lagarde (francuska čelnica Međunarodnog monetarnog fonda) i Dalia Grybauskaite (predsjednica Litve) - također su u uskom krugu imena o kojima se razmišlja kao o kandidatima za vodeća mjesta u Uniji.