ISKRENJE MEĐU BANKAMA

Krediti javnim poduzećima i HNB ojačali kunu

Bionic
Reading

Tečaj kune prema euru cijelo se ljeto držao oko 7,32-7,34, ali dolazak prve veće količine eura u zemlju uspio ga je u drugoj polovici rujna spustiti prema 7,25, a pritisak na jačanje kune traje već drugi tjedan.

Analitičari kažu da tečaj još uvijek ruši konverzija 235 milijuna eura kredita koje je Vlada svojim vezama i kontaktima osigurala javnim poduzećima. Središnja je banka ponudila bankarima da će otkupiti cijelu svotu za devizne rezerve, ali prvo su se razišli oko cijene pa su komercijalne banke same krenule odrađivati tu transakciju, i to sa smanjenom količinom kuna, jer je HNB preskočio tjednu aukciju novca, piše Večernji list

Nakon dva tjedna popustile su i u utorak pristale središnjoj banci prodati 154 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,25 kuna za euro. Time središnja banka nastavlja s politikom održavanja stabilnosti tečaja, slavodobitno je priopćila.

Inače, kuna je i u godini najveće financijske krize ostala stabilna, a oscilacije od najniže do najveće vrijednosti bile su samo 5 posto. Usporedbe radi, tečaj eura prema dolaru oscilirao je 20 posto, a valute ostalih tranzicijskih država izgubile su 20-40 posto vrijednosti.

Čim se u zemlji pojavi neka veća količina deviza, zaiskri i u odnosima centralne i komercijalnih banaka, koje žele iskoristiti povoljan trenutak za zaradu. Državna poduzeća grcaju u gubicima i neplaćenim računima pa su se ministri i njihovi financijski savjetnici angažirali na sve strane ne bi li im pomogli da namaknu kapital koji na domaćem tržištu državni proračun bez imalo grižnje savjesti uzima sebi.

MOL
je najavio da će Ini dati 100 milijuna eura kredita za vraćanje dugova, a ministar prometa Kalmeta kuca na vrata Europske investicijske banke i EBRD-a za čak pola milijarde eura kako bi nastavio gradnju autocesta do Dubrovnika, Siska i Baranje

Više od njega traži samo ministar financija – od 750 milijuna do jedne milijarde eura kako bi uspjelo zatvorio proračunsku 2009. i osigurao neku rezervu za tešku 2010. Pad tečaja pogoduje dužnicima, ali ugrožava izvoz, koji je trećinu niži nego lani.