Prva na redu s pitanjima bila je Dragana Jeckov (SDSS) s pitanjem o obrocima u školama, upućenom ministru Radovanu Fuchsu. Ministar je rekao da 40 posto škola nema kuhinje ni blagovaonice, no planovi su veliki - ne samo da će s godinama sve škole dobiti kuhinje, nego će se u sve ustanove uvesti i jednosmjenska nastava.

'U želji da se osigura jedan obrok krenulo se u ovaj projekt. U oko 60-ak škola obrok je kuhan, drugdje je hladan. Natječajem za dogradnju škola ovaj problem bit će riješen do 2027-2028. godine', rekao je Fuchs. U zadnja dva mjeseca odobreno je 50 novih zapošljavanja u školskim kuhinjama, izvijestio je.

Željko Pavić (Socijaldemokrati) pitao je premijera Andreja Plenkovića što je s digitalizacijom Hrvatske, zamjerajući Vladi na lošem stanju s tim važnim sektorom. Pitao je kako to da oni u njegovoj Vladi koji su pošteno radili s natječajima više nisu na svojim radnim mjestima, ne imenujući nikoga, ali aludirajući vjerojatno na smijenjenu ministricu Natašu Tramišak.

'Ne znam na što se referirate u svom pitanju, jer je nedovoljno artikulirano. Hrvatski Sabor u prosincu je usvojio strategiju digitalizacije', odgovorio je Plenković, dodajući da sve javne nabave moraju biti transparentne.

'Ako postoji ijedan element na Vladi da činimo sve da provjerimo je li po zakonu, onda je to ovaj segment', kazao je, pozivajući zastupnika da prijavi DORH-u ako ima nešto sumnjivo. 'Mi odlučujemo koga stavljamo na koje pozicije i u kojem trenutku', dodao je.

Pavić je rekao da je njegovo pitanje bilo jasno - puno se novca troši na digitalizaciju državne i javne uprave, a rezultati su poražavajući u odnosu na druge europske zemlje.

Peđa Grbin (SDP) podsjetio je Plenkovića da je rekao kako će kava nakon uvođenja eura poskupjeti 2 do 3 lipe, a onda je ostao iznenađen što su cijene rasle nakon Nove godine. Rekao je da su ga svi upozoravali što će se dogoditi i pozivali da na vrijeme upotrijebi sve raspoložive mehanizme.

'Znam da imate puno prioriteta koji nisu u RH. To je najviše vidi u vašem odnosu prema Baniji, gdje se niste udostojili doći na obljetnicu potresa. No pitam vas: kada će plodovi Vašeg rada početi biti vidljivi i kada ćete upotrijebiti svoj 'arsenal' protiv poskupljenja?', pitao je Grbin.

Plenković je rekao da on ne smatra unaprijed da je dio gospodarskih subjekata sklon prijevari, a izjavu o kavi dao je prije svih kriza, uključujući onu u Ukrajini. Pritom je rekao Grbinu da je napravio 'tešku, brutalnu sramotu' oko obuke ukrajinskih vojnika. 'Što se tiče nadzora, vlada ima nekoliko elemenata. Dali smo za hrvatske građane u 2022. tri paketa pomoći vrijednih 3,6 milijardi eura, reguliranu cijenu struje i plina... ' nabrajao je Plenković, dodajući da je inspektorat zasad napisao kazne teške 234.000 eura.

'Tri su arsenala: ukidanje subvencija, dodatni porezi i vraćanje cijena. Vidjet ćemo', rekao je Plenković.

Reagirali su Marijan Pavliček i Željko Sačić, zamjerajući premijeru što je prozvao oporbu zbog glasanja protiv obuke ukrajinskih vojnika. 'Hrvatsku gura rat, a da nije osigurao elementarnu vojnu sigurnost Republici Hrvatskoj', vikao je Sačić, koji je dobio tri opomene od predsjedavajućeg Gordana Jandrokovića.

Nino Raspudić također je dobio opomenu nakon što podsjetio na nedavnu blisku suradnju vlade Andreja Plenkovića s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Javio se i Hrvoje Zekanović, rekavši da je zanimljivo tko sve brani Peđu Grbina. Marko Milanović Litre podsjetio je pak da je Zekanović govorio da je Plenković 'hodajuća Sotona', a sada ga brani.

Grbin je potom odgovorio Plenkoviću, rekavši da ne vjeruje koliko je naivna njegova Vlada kad je vjerojala trgovcima da neće poskupjeti svoje proizvode.

'Pa jeste li vi glupi? U svakoj državi cijene su se nakon uvođenja eura digle i zaokružile na gore, negdje više, a negdje manje - manje u onima koje su se kvalitetno pripremile. Čega se dotaknete, sve zaribate. Ta količina nesposobnosti je dirljiva. Predsjedniče Vlade, znam da vaši interesi leže izvan Hrvatske, ali čovječe - dajte se koncentrirajte na ono što je ljudima bitno', rekao je Grbin.

U međuvremenu, Sačić je izbačen iz sabornice.

Marijana Petir pitala je ministra gospodarstva Davora Filipovića kako će kazniti trgovce koji su iskoristili uvođenje eura za poskupljenje artikala.

'Nalazi inpekcije pokazali su da je oko 30 posto subjekata neopravdano podiglo cijene. Oni te cijene potom vraćaju', rekao je Filipović, rekavši da su samo Konzum i KTC od trgovačkih lanaca pozitivno odgovorili na zahtjev vlade da dostave podatke o cijenama 80 proizvoda.

Vladimir Bilek pitao je ministra Fuchsa kada može očekivati zeleno svjetlo Vlade za izgradnju učeničkog doma u Darovaru, a Fuchs je rekao da nažalost trenutno nema predviđenih sredstava, no radit će se na tome da se ona ipak iznađu.

HDZ-ovac Miro Totgergeli pitao je ministra financija Marka Primorca što građani mogu očekivati u pogledu očekivanog rasta standarda i kako je prošla konverzija. Primorac je rekao da su benefiti značajni i trajni.

'Od donošenja odluke u srpnju kreditni rejting nam je povećan', napomenuo je, rekavši da će to utjecati na životni standard. Benefiti će biti osjetni, dodao je. Ipak, ne treba zanemariti da je od 31. 12. došlo do neopravdanog povećanja cijena 'u pojedinim slučajevima, koji se sada generaliziraju i pokušava se baciti ljaga', kazao je, rekavši da inflacija nije samo hrvatski problem. 'Vlada ima instrumente kojima će tretirati sve one koji su neopravdano podizali cijene', uvjerava.

Stephen Bartulica rekao je premijeru da nisu provedene bitne strukturne reforme, a plaće i mirovine nisu ni blizu prosjeka zemalja članica eurozone. Ne spori da su mogući benefiti od eura, ali Hrvatska nije bila sprema u ovom trenutku.

'Jeste li svjesni da će vaša odluka voditi do osiromašenja hrvatskih građana, da ste žurili? To je nerazborita odluka. Hoćete li snositi posljedice?', pitao je Bartulica.

Plenković je ukazao na poslovičnu euroskeptičnost Bartulice, ali ga iznenađuje što je 'glasao za Rusiju'. Po pitanju eura i Šengena, rekao je da bi se Bartulica trebao sjećati čemu Hrvatska teži, ali 'glasa za izolaciju'. To je krupni problem, kazao je Plenković.

'Gle čuda, nikada većih plaća, nikada većeg rasta mirovina, osnovice, nikada manje nezaposlenosti, veće zaposlenosti, nikad više snažnog državnog interevencionizma u krizi...', nabrojio je Plenković. 'Mi se našli u euru i Šengenu, a vi nesretni. Pozivam vas da kad završi turistička sezona pogledate benefite koje će to donijeti Hrvatskoj', rekao je, dodajući da neće ostati neokrznut nitko tko je išao varati potrošače.

Ivan Penava osvrnuo se na glasanje protiv obuke ukrajinskih vojnika, koje Plenković naziva sramotom. 'Ogromna sramota je obnova šest kuća, protjerivanje 400.000 ljudi iz ove države', rekao je. Javio se i Stipo Mlinarić: 'Vi ste bili na krivoj strani povijesti 90-ih kad niste branili svoju domovinu', rekao je Plenkoviću.

Bartulica je rekao da je on pozvan u Washington, za razliku od Plenkovića, kojemu zamjera 'nečasno kritiziranje Sabora u stranim medijima'.

Vesna Nađ pitala je za cijene usluga telekoma, a Plenković je rekao da poskupljenja neće biti i da je ministar Oleg Butković razgovarao s pružateljima usluga koji imaju korporativnu i društvenu odgovornosti.

Davor Ivo Stier ustvrdio je da je 1. siječnja Hrvatska postigla svoju punu intergraciju u Europi, što je još Franjo Tuđman isticao kao cilj. Pitao je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića oko pripreme za primjenu Šengena u zračnim lukama. Ministar je rekao da će 26.3. zračne luke biti spremne, što bi trebalo rezultirati i dodatnim letovima.

Predrag Štromar pitao je Radovana Fuchsa hoće li se roditeljima pomoći u plaćanju vrtića, kako to stoji u programu rada 2020.-2024. To se ne događa nego upravo suprotno - cijene rastu. Zašto se ne pomaže jedinicima lokalne samouprave da smanje troškove prema roditeljima? Ministar je rekao da je u tijeku veliki projekt nadogradnje vrtića, a do kraja prvog kvartala ove godine krenut će i sufinanciranje kroz Fond solidarnosti.

Na pitanje Milana Vrkljana o trošenju milijardi eura iz pričuve, Plenković je rekao da taj novac služi kao garancija financijske stabilnosti, na što je Vrkljan zatražio pisano očitovanje.

Nikolina Baradić pitala je ministricu Nikolinu Brnjac što donosi nova stragetegija razvoja turizma, a Brnjac je između ostalog rekla da su po prvi put omogućena bespovratna sredstva za održivi turizam, od čega 165 milijuna za privatni sektor.

Domagoj Hajduković pitao je Plenkovića za rusku 35-metarsku jahtu koja je otplovila iz Hrvatske 'dok je posada izvjestila rusku zastavu i vjerojatno pjevala kaljinku'.

'Ovo je scenarij dostojan Alan Forda i Dubravka Matakovića, za rubriku Vjerovali ili ne. Postoji povjerenstvo kojemu je jedina svrha kontrola sankcijskih mjera. U povjerenstvu je 16 ljudi. Možete li nam objasniti što se zaboga dogodilo?', pitao je.

Plenković je rekao da dijeli nezadovoljstvo i da očekuje izvješće od svih nadležnih službi jer se tako nešto ne smije događati. 'Tko bude odgovoran, odgovarat će', rekao je premijer. Hajduković se založio za brzu i temeljitu istragu, kako bi se utvrdilo je li netko nekome 'tutnuo svežanj eura' u ruke.

Dario Zurovec pitao je Olega Butkovića za problem s autobusnim prijevoznicima u Zagrebačkoj županiji, kao i hoće li se graditi željeznička pruga od Podsuseda do Bregane. Ministar je odgovorio da ima pritužbi građana da autobusna usluga nije dobra, a poslana je i inspekcija te su izrečene prekršajne kazne, te će se donijeti novi pravilnik o usklađivanju linija. Rekao je da će kroz idućih 10-ak godina biti najviše ulaganja upravo u željezničku infrastrukturu, a sad se po pitanju navedene pruge izrađuje studija izvodljivosti s analizom troškova.

Andro Krstulović Opara nahvalio je projekt besplatnih obroka u školama i pitao Radovana Fuchsa je li točno da su neke sredine zakazale u provedbi i kada se mogu očekivati topli obroci svugdje? Fuchs je rekao da je negdje bilo bolje, a negdje lošije, dok će topli obroci biti najkasnije do 2027-2028. On vjeruje da će s vremenom sve oko toga biti sve bolje.

Peović o 'cijeni Šengena'

Katarina Peović rekla je da se često ne podudara viđenje stvarnosti premijera Plenkovića i drugih građana. 'Ljudi vide da jedva spajaju kraj s krajem', napomenula je. Potom se osvrnula na predloženi zakon o pomorskom dobru, te rekla da je vjerojatno to prava cijena za Šengen, pa se bogataši na plažama neće miješati s domaćom sirotinjom. Trebamo li čitati brošure da bi znali što vi mislite?, ptiala je premijera osvrćući se na privatnu turističku brošuru gdje piše 'Truly private. Truly yours.'

Plenković joj je odgovorio da je taj zakon prihvatila Vlada i nema odredbi koje bi onemogućile ljudima da dođu na plažu, o čemu je ranije već govorio ministar Butković. Bit će dva čitanja u Saboru, najavio je Plenković, upućujući Peović da umjesto da govori o brošurama i privatnim akterima, čita prijedlog zakona. Rekao joj je i da više ne naziva vladu kvislinškom, što Peović nije ni učinila na ovoj sjednici.

Javila se Sandra Benčić, s molbom Jandrokoviću da upozori Plenkovića i zaštiti zastupnike od uvreda premijera. Jandroković joj je dao dvije opomene i napomenuo da je ovo politička borba, oporba proziva vladajuće i obrnuto. Peović je rekla da se iz toga da iščitati da je ona vrijeđala premijera. 'Što sam ja rekla što je vrijeđalo premijera? Ali on je mene vrijeđao', rekla je Peović. Urša Raukar zamjerila je Jandrokoviću da nema iste kriterije prema svima. Rekla je da je premijer izvrijeđao Peović, a ne obrnuto. Potom je riječ opet dobila Peović.

'A ništa, onda ću ponoviti da je ovo kvislinška vlada. Dokazat ćemo to. Dobro su udruge provjerile taj zakon o pomorskom dobru, kao i taj investititor. A što se tiče dezinformacija, pa ja sam cirtala brošuru vašeg ministarstva gdje ste se hvalili s najnižnom cijenom rada. VI ste financirani ruskim kapitalom, pa nemojte nama govoriti koji smo mu se davno suprotstavljali', nabrajala je Peović, najavljujući da će tražiti ocjenu ustavnosti zakona o pomorskom dobru.

Javila se HDZ-ova Majda Burić, rekavši da Peović kontinuirano laže, pokazuje svoje rusoljubno, a vjerojatno i srboljubno srce, te da je fizički napala svog partnera kod kuće te se skriva iza svog zastupničkog imuniteta. Jandroković joj je dao opomenu i upozorio da ne ide na tu razinu, no Peović je rekla da bi trebala dobiti opomenu s oduzimanjem riječi jer širi laži iz opasnih desničarskih medija.

Krešo Beljak je rekao da bi on naglavačke letio vani iz sabornice da je rekao nešto poput Majde Burić, jer je letio iz benignijih razloga. 'Spomenula je srboljupku, podsjetio bi je da je u koaliciji s SDSS-om i da bi trebala paziti na svoje koalicijske partnere', kazao je.

Pero Ćosić pitao je Olega Butkovića za modernizaciju Hrvatskih željeznica i obnovu voznog parka. Butković je rekao da je to najveći izazov ministarstva u pogledu prometa, te je dio novih vlakova već isporučen. Do kraja 2025. obnovilo bi se oko 70 posto voznog parka putničkog prijevoza, a paralelno s tim obnavljat će se i pruge.

Sandru Benčić zanimala je situacija oko arbitražnog sporazuma za švicarski franak, tj. što je Vlada ponudila bankama za njihov pristanak. Podsjetila je da se radi o 55.000 oštećenih građana i da je Vlada dala mišljenje europskom sudu u Strasbourgu o tome imaju li konvertirani krediti pravo na pravičnu naknadu. 'Vaša Vlada ponovila je riječi banaka, rekla da ga nemaju. Je li pitanje obeštećnja konvertiranih franak kredita bio predmet razgovora, ali i arbitražnog sporazuma s bankama?', pitala je Benčić.

Plenković je opet krenuo odgovarati oko glasanja o obuci ukrajinskih vojnika, što jako zamjera oporbi, da bi potom rekao da Vlada niti u jednom trenutku nije ulazila u pravni odnos banaka i štediša, ali jest 'spriječila potencijalno velike financijske štete i udar da su arbitražni postupci završili negativno'. 'Ništa što je u hrvatskom interesu nije žrtvovano, kompromitirano', rekao je.

Benčić ga je zamolila da onda taj arbitražni sporazum objavi, ako se Vlada već nema čega sramiti. Potom je krenula žestoka kritika.

'Umjesto jasnih odgovora na pitanja, nudite difamacije, uvrede i poniženja na osobnoj razini. Svjesno kršite prava zastupnika da glasaju na to po vlastitoj savjesti, pri čemu prednjačite u uvredama prema zastupnicama, što daje još jednu jadnu dimenziju vašoj nemoći', poručila je Benčić. I nastavila.

'Danima slušamo kako naričete oko toga da vas je sram pred svijetom jer niste dobili dvotrećinsku podršku za EUMAM misiju vojne pomoći Ukrajini. Pa i treba vas biti sram, premijeru. Niti ste se uspjeli s predsjednikom dogovoriti, niti dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru, niti potporu građana jer ih je 70 posto bilo protiv, niti suspregnuti svoj veliki ego pa prihvatiti prijedlog oporbe da sudjelujemo u vojnoj misiji, neborbenim aktivnostima ... Sramite se briselskih kolega, a ne sramite se hrvatskih građana i pljačke u Ini od milijardu kuna, ne sramite se što niste predvidjeli poskupljenja, ne sramite se što ste kriminalna organizacija', rekla je Benčić.

Marijana Puljak postavila je 'krako i konkretno' pitanje - što treba učiniti u ekonomiji da se podigne standard hrvatskih građana? Dobila je kratak odgovor: Puno toga. Na to je Puljak objasnila da je isto to pitanje postavila i umjetnoj inteligenciji, koja je odgovorila da ima više koraka, među njima povećanje konkurentnosti, povećanja ulaganja u razvojne projekte, smanjenje troškova poslovanja itd. 'Sve ono što HDZ 30 godina radi suprotno, suprotnoj svakoj inteligenciji', zaključila je.

Urša Raukar podsjetila je Plenkovića da samostalni umjetnici imaju male mirovine, od 230 do 330 eura, što je ispod granice siromaštva. 'Kada ćete ispraviti tu grubu nepravdu?', pitala je. Plenković je rekao da će se do kraja godine pronaći rješenje.

Nino Raspudić zamjerio je Plenkoviću 'bezglavo' uvođenje eura. 'Posljedice kusamo svi', rekao je, dodajući da premijer stimulira inspekciju da radi svoj posao, što i jest njihov posao. Potom mu je zamjerio izostanak obnove te ga upitao jedino pitanje na koje će možda dobiti odgovor - koliko je sati?

Plenković se prvo prisjetio 2011., kada je s Frkom Petešićem radio na referendumu za EU, a Raspudić je došao s idejom da će biti organizator javne rasprave. 'Netko tko ne postoji na hrvatskom političkom prostoru dođe pred sam moment referenduma da bi bio organizator javne rasprave. Koliko pretenciozan moraš biti da dođeš u ministarstvu nekome tko je proveo godine na toj temi. To mi se učinilo nevjerojatnim na prvu, a onda sam shvatio s kim imam posla', rekao je Plenković.

'Za vas Šengen ne postoji, eurozona je nešto loše. Pa koja je vaša alternativa? Kud da idemo? Ajde nas sada, u 13:34, malo prosvijetlite', rekao je, između ostalog, Plenković.

Nino Raspudić odgovorio mu je, ukratko, da je ono što je trebalo biti njegov trijumf pretvoreno u debakl.

Odgovarajući na pitanje Ivana Kirina o reformi zdravstva, ministar Vili Beroš pozvao je sve da se 'probude i pogledaju u oči' kolegama i pacijentima i procijene zavrijeđuju li oni promjene.

'To nisu kozmetičke promjene; mijenjamo dosadašnje paradigme. Kako objasniti da usmjerenje prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije potpuna izmjena pravca našeg zdravstvenog sustava?', pita Beroš, spominjući i kadrovski deficit koji je sada došao na naplatu, a traje proteklih 20 godina.

Emil Daus pitao je Plenkovića što je s državnim prostornim planom - taj dokument ne postoji, pa kako onda planirati išta na lokalnoj razini? Premijer je poručio da budući ministar Branko Bačić itekako poznaje tu problematiku i ima tim ljudi koji će se time baviti.

Krunoslav Katičić pitao je ministricu Ninu Obuljen Korižinek što je njezino ministarstvo napravilo po pitanju suzbijanja SLAPP tužbi? Ona je odgovorila da to nije samo hrvatski problem, a Hrvatska je jedna od prvih u Europi formirala radnu skupina koja se time počela baviti s ciljem podizanja razine razumijevanja što SLAPP jest - zastrašivanje novinara serijskim tužbama s velikim odštetama.

'Važno je da su se takve tužbe počele odbijati', kazala je, najavljujući da će dio novog zakona o medijima biti posvećen definiranju SLAPP tužbi kako bi se dodatno pomoglo pravosuđu.

Miro Bulj rekao je Plenkoviću da je uvođenjem Hrvatske u eurozonu zategao omču oko vrata hrvatskog naroda. 'Gledam jutros po trgovinama, majke i tete, ali i tzv. srednji sloj. Svi su nastradali', kazao je Bulj o poskupljenjima.

Plenković je ponovio sve ono što smatra uspjesima svoje vlade - koliko su rasle plaće, minimalac, mirovine, broj zaposlenih, BDP... Uputio je Bulju protupitanje - koji je drugi smjer, cilj?

Bulj je rekao da je i njemu cilj Europa, ali ne ona eurobirorata, već suverenih nacija. 'Vi ste strašilo u Poljskoj, s vama straše Poljake', rekao je Bulj Plenkoviću u kontekstu uvođenja eura. Zamjerio je premijeru i bijeg ruske jahte iz Hrvatske. 'Nemere to proći bez tebe. Ti si ga odvezao. Ti si njihov igrač', zaključio je Bulj.

Arsen Bauk nadovezao se na kritike predstojećeg zakona o pomorskom dobru, temeljem kojeg hotelske plaže više neće biti javne, iako ne smiju biti ograđene. 'Bit će zagrađene, doći će zaštitar i zamoliti nas da se udaljimo', rekao je Bauk. Premijer je rekao da će biti prilike za raspravljanje i predlaganje oko tog zakona jer prijedlog tek ide u proceduru.

'Nema ograđivanja plaža', naglasio je Plenković, iako je to rekao i Bauk, dodajući da ne vidi interes ministra Butkovića koji je s mora i ne bi se zamjerio ljudima. Bauk nije uvjeren.

'Ako je cilj da te plaže ostanu javne, onda ih ne treba posebno definirati. Pištolj koji je u prvom činu u kazališnoj predstavi, u trećem činu opali', rekao je Bauk.

'Sljedeći put kad kažete nekome iz oporbe da je 'pro Putinov', svatko ima pravo reći da ste vi više pozitivnih riječi rekli o ministrici Žalac nego što su svi oporbeni zastupnici zajedno, plus predsjednik Milanović, rekli o Putinu. A ja deklarativno kažem pred hrvatskom javnošću da više volim vas i Zekanovića nego Putina', rekao je Bauk.