Prema izvještaju stručnog medicinskog časopisa The Lancet, rigidna politika štednje u zemljama EU-a pogođenim krizom eura izaziva velike zdravstvene probleme: infekcije rastu u nezabilježenoj mjeri, broj samoubojstava dramatično se povećao, a pojavljuju se i bolesti poput malarije koja je davno iskorijenjena u cijeloj Europi
Zdravstvene posljedice krize eura, koja je u međuvremenu ušla u svoju petu godinu, katastrofalne su, naročito u državama najviše pogođenim oštrim mjerama štednje. To je zaključak studije koju je proveo medicinski časopis The Lancet, koji upozorava da je recesija u Europi dovela do značajnog pogoršanja zdravlja građana. Primjerice, u Europi je nakon više desetljeća opet zabilježena epidemije malarije, a broj samoubojstava dramatično se povećao.
Bolni budžetski rezovi, povećanje nezaposlenosti i sve veće siromaštvo u Europi rezultiraju pogoršanjem sustava zdravstvene skrbi, a ljudi sve manje idu liječnicima i sve manje kupuju lijekove, jer si ih mnogi više ne mogu priuštiti. Studija naročito ističe alarmantnu situaciju u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj kad je riječ o sve lošijem zdravlju građana.
Studiju koju je objavio britanski The Lancet vodio je, s timom stručnjaka, londonski profesor medicine Martin McKee, a naručila ju je organizacija Europski opservatorij za zdravstveni sustav i politiku, koja tijesno surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Profesor McKeen optužuje Europsku komisiju da zataškava ove negativne posljedice politike štednje koju promovira Bruxelles: 'Komisija ima dužnost provjeriti djelovanje svoje politike na zdravlje građana. To su u vezi programa štednje nije dogodilo.'
Rezultat toga je, primjerice, taj da se u Grčkoj samo u 2011. broj samoubojstava povećao za 40 posto, a bolnice se muče održati minimalne medicinske standarde. Pojavila se u epidemija malarije, ali i drugih zaraznih bolesti koje se u Europi smatralo praktički iskorijenjenima. Povećao se i broj ovisnika o drogama te zaraženih HIV-om, nakon što su prekinuti zdravstveni programi pomoći i edukacije.
Studija objavljena u The Lancetu izdvaja i jedan pozitivan izuzetak – Island. Tamo su građani na referendumu odbili velike rezove u zdravstvenom sustavu te odlučili još više investirati u zdravstvo. Rezultat je taj da velika kriza kojom je i Island bio pogođen 2008. nije ostavila negativne posljedice na zdravlje tamošnjih građana.
