'Svi koji smo sudjelovali u toj operaciji znali smo da radimo nešto dobro za hrvatski narod, da je strateški bitno spojiti sjever i jug Hrvatske. Nakon toga krenulo se s gradnjom pontonskog mosta, sa spajanjem Hrvatske. To je u tom trenutku zaista bila strateška odluka prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana', istaknuo je u izjavi novinarima ministar Krstičević, prilikom polaganja vijenaca ispred Središnjega križa na zadarskome Gradskome groblju.

U ime cijele Vlade RH i svoje osobno ime izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i obiteljima poginulih branitelja i civila.

Uz ministra Krstičevića, vijence su položili izaslanik predsjednice Republike general Ante Gotovina, general Miljenko Filipović kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, general zbora i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, izaslanik ministra unutarnjih oslova general Mladen Markač te brojna županijska i gradska izaslanstva i branitelji, sudionici Vojno-redarstvene operacije Maslenica.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako je Vojno-redarstvena operacija Maslenica uspješnom provedbom, donijela jako važnu poruku, i hrvatskome narodu i međunarodnoj zajednici - da će Hrvatska vojska u konačnici osloboditi cijeli teritorij Republike Hrvatske.

'Neizmjerno smo ponosni na operaciju Maslenica, zahvalni članovima obitelji koje su izgubile svoje najmilije, zahvalni svim vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u toj operaciji i s ponosom se okupljamo ovdje odati počast onima koji su položili živote', rekao je ministar Medved.

General Gotovina: Samostalnost, sloboda i sigurnost Hrvatske skupo su plaćene

General Ante Gotovina izjavio je novinarima da se sjeća tih mladih ljudi koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica; neki su bili jedva punoljetni i dali svoje živote, neki nose trajni biljeg, naglasio je.

'Svih njih se trebamo sjećati jer s njima smo ostvarili samostalnost i slobodu Hrvatske koje imamo danas. Ta sigurnost je bila skupo plaćena', naglasio je u izjavi novinarima general Gotovina.

Vijence i svijeće brojna izaslanstva položila su i kod Spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade u Ulici Ante Starčevića te Spomenika poginulim braniteljima zadarskoga područja na Trgu kneza Višeslava u uvali Jazine.

Inače, jutrošnji mimohod pripadnika Oružanih snaga RH-a i MUP-a sa 188 ratnih zastava, kao dio središnjeg programa, odgođen je zbog lošeg vremena, što je ministar Krstičević komentirao riječima da se mora prije svega voditi računa o ljudima. 'Vidite koji su uvjeti, bit će vremena i za mimohode, mislim da je to razumna i dobra odluka', kazao je.

Program u Zadru nastavlja se poslijepodne promocijom dviju knjiga: 'Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti' te 'Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine'.

Do 13. veljače obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i Donjem Karinu.

Obilježavanje 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica počelo je 19. siječnja memorijalnim turnirima, a nastavljeno sutradan hodnjom predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata 'Koracima nade u istinu' od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene 'srpske krajine', što je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu u tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Inače, Vojno redarstvena operacija Maslenica planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada 'Pauci', taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon 'Maslenice', do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.