Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je to na kraju rasprave o konačnom tekstu Zakona o zdravstvenoj zaštiti u ponedjeljak u Hrvatskom saboru, odgovarajući na kritike oporbe da njime neće riješiti probleme poput manjka liječnika i dugačkih lista čekanja.

Oporbene ocjene je nazvao paušalnim, ocjenjujući da nam je zdravstveni sustav među najboljima na svijetu.

'Predloženim zakonom želi se sačuvati kvalitetu i dostupnost hrvatskog zdravstvenog sustava, a u njegovoj izradi vodili smo računa o tome da bude sačuvano javno zdravstvo, bolje se definirao status domova zdravlja, kojima je proširena djelatnost, a nastojali smo i sačuvati liječnike u Hrvatskoj', naglasio je Kujundžić.

Tragom Kujundžićeve izjave odlučili smo provjeriti na relevantnim rang ljestvicama kako stoji hrvatski zdravstveni sustav u odnosu na druge.

I ne stojimo dobro, a otkada je Kujundžić ministar, još je gore.

Naime, u prošloj godini Hrvatska je pala s 19. na 26. mjesto Europskog zdravstvenog indeksa (EHCI), kojim se ocjenjuju učinkovitost, kvaliteta i dostupnost zdravstvenih sustava 35 europskih zemalja.

EHCI je godišnje istraživanje kvalitete europskih zdravstvenih sustava koje ocjenjuje stanje u šest područja: prevencija bolesti, dostupnost zdravstva, ishod liječenja, dostupnost novih lijekova, prava pacijenta te rang i doseg usluga. Svako od područja ima i potkategorije.

Hrvatska je značajan pad doživjela u područjima dostupnosti i ishoda liječenja. Prema analizi EHCI-a, u 2017. godini povećane su liste čekanja pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om. U izvješću se navodi kako je u Hrvatskoj i dalje visoka smrtnost od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara te se ne postižu dovoljno dobri rezultati u prevenciji visokog krvnog tlaka te posljedica pušenja i alkohola.

>>> Kujundžić pere ruke: Nisam kriv što je Hrvatska pala na europskoj ljestvici kvalitete zdravstva

Također, bolesnicima su i dalje teže dostupni novi lijekovi za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi. Kujundžić je, naravno, odbacio krivnju za loš plasman.

Prema istoj ljestvici, najbolji zdravstveni sustav imaju Nizozemska, Švicarska i Danska, a ispred nas su i Slovenija (16.) i Srbija (21.) i Makedonija (22.) i Crna Gora (25.).

Ni na novijim globalnim ljestvicama ne stojimo dobro.

Na rang ljestvici od ukupno 149 država svijeta, čiji stupanj blagostanja već više od desetljeća mjeri londonski Institut Legatum, Hrvatska se ove godine našla na 43. mjestu, a u sektoru zdravstva na niskom 55. mjestu. Zdravstveni sustav naše zemlje nalazi se među najgorih pet država Europske unije po tome kriteriju, a u društvu Argentine (54.) i Mauriciusa (56.).

Lošije od Hrvatske u Europskoj uniji su Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska. Indeks blagostanja određuje se temeljem 104 različite varijable, od poslovnog okruženja, stope zaposlenosti do osobnog osjećaja slobode, sigurnosti, pa i obrazovanja i zdravstvene skrbi. Zdravstvo se pak mjeri osnovnim tjelesnim i mentalnim zdravljem, zdravstvenom infrastrukturom i dostupnošću preventivne skrbi.

Na vrhu su Singapur, Luksemburg, Švicarska, Japan....