Već do 15. prosinca trebalo bi biti poznato u kojim će točno općinama, gradovima i županijama Laburisti imati svoje kandidate za lokalne čelnike, a već sada je sigurno da će imati svoje kandidate za gradonačelnika u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Čakovcu, Zadru, Krapini, Dubrovniku, Koprivnici, Daruvaru i Đakovu, te kandidate za župane u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Potvrdio je to u intervjuu Globusu predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, koji je pritom odbacio spekulacije da će Laburisti pokušati izbjeći osvajanje čelnih mjesta na lokalnoj razini kako se ne bi kompromitirali.

'Mi ne bismo izlazili s kandidaturama za mjesta načelnika, gradonačelnika i župana da ne mislimo u tim sredinama preuzeti odgovornost. Tu nema igranja jer se čelnici lokalnih jedinica biraju neposredno', kazao je Lesar.

Svjestan je da će u nekim lokalnim sredinama upravo Laburisti biti ti koji će odlučivati hoće li novoizabrani čelnik iz neke druge stranke dobiti većinu u predstavničkom tijelu, no za sada je preporuka stranke da na izbore lokalne podružnice izađu samostalno, bez predizbornog koaliranja.

'Dali smo preporuku da izađu samostalno, a da nakon izbora ne koaliraju sa strankama koje su svjetonazorski daleko od Laburista. Dakle, s HDZ-om i strankama na desnom spektru. Što se tiče lijevog spektra, mogućnost suradnje ovisit će od situacije do situacije. Nećemo sigurno namjerno izazivati krize i dovoditi do prijevremenih izbora, niti ćemo ulaziti u koalicije samo zbog većine. Imat ćemo oštre kriterije jer nam je manevarski prostor sužen. S jedne strane imamo desne stranke koje su svjetonazori daleko do nas, a s druge imamo lažne socijaldemokrate', poručio je Lesar.

Potvrdio je da će cilj Laburista za iduće parlamentarne izbore za tri godine biti 'osvojiti toliki broj mandata da nitko bez Laburista neće moći formirati vlast'. Pritom će se ponovno voditi popisom od 10 do 15 točaka koji će biti uvjet za bilo kakve pregovore o mogućoj koaliciji. Laburistima već sada u prilog ide činjenica da su, prema anketama, treća stranka u državi.

'Mi smo svaki mjesec nakon izbora, ne računajući srpanj, bilježili rast. Vjerojatno su građani honorirali tri stvari. Prvo, mi svakodnevno širimo našu organizacijsku mrežu po Hrvatskoj i danas sa županijskim podružnicama pokrivamo sve županije osim Požeško-slavonske i Ličko-senjske. Također raste i broj članova, tako da danas imamo sedam tisuća članova, što je dvostruko više nego prije godinu dana. Planiramo do parlamentarnih izbora imati 10 do 12 tisuća članova. Drugo je naš rad u Saboru gdje smo vrlo aktivni, pogotovo u prijedlozima poput povećanja minimalne plaće ili prijedloga ukidanja valutne klauzule. Treće, imamo veliki broj akcija koje naši volonteri provode na terenu i te akcije uvijek podrazumijevaju komunikaciju s građanima. Pa su tako građani preko naših aktivista na terenu mogli postaviti pitanja za Vladu, a imali smo i akciju 'Knjiga žalbe' u kojoj su se građani na našim štandovima mogli žaliti na nekog načelnika, gradonačelnika ili župana. Dakle, mi smo veza građana i vlasti', rekao je Lesar.

Utjecaja na rejting svakako imaju i stavovi koji Laburisti promiču, a kojima je u fokusu prvenstveno radnik. Neke ideje, pohvalio se Lesar, vlada je već na ovaj ili onaj način prihvatila, a za dva do tri tjedna javnosti bi trebao biti predstavljen i od Laburista složen alternativni izlazak iz krize.

'Nekoliko naših članova uz asistenciju profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upravo dovršava taj dokument. Unutra se dotičemo cjelokupne gospodarske situacije, ali i recimo monetarne politike gdje nema nikakvog pomaka. HNB je neovisan od parlamenta pa i od naroda ove zemlje, i rade to što rade. Zatim, mi mislimo da država štednjom neće oporaviti gospodarstvo i na to cijelo vrijeme upozoravamo. Naime, ako smanjujete plaće u javnom sektoru, to se prelijeva u privatni sektor. Nadalje, izostale su mjere, novac i pamet koji bi oživili investicije. Vlada je na početku godine najavila da će u ovom mandatu investirati 14 milijardi kuna, od čega 3,8 u energetiku, 1,4 u turizam, 4,3 u vodno gospodarstvo i 4,8 milijardu eura u promet. U to je dobro, ako to tih investicija dođe. Međutim, dok ne bude investicija privatnog sektora, neće biti ni novih radnih mjesta', rekao je Lesar poručivši da Vlada mora pronaći model kako da strane investitore preusmjeri na proizvodni sektor umjesto na financijski sektor, telekomunikacije, trgovinu i farmaciju.

Osvrnuo se i na činjenicu da još uvijek nema velikog bunta naroda. 'Nemojte zaboraviti da je rat ostavio duboke tragove u ljudima. Narod koji prođe strahote rata treba dulje vrijeme za oporavak. Drugo, u krizi raste strah i ja vidim da je rast kod naših građana itekako prisutan. To vidim kad me ljudi zovu da riješim neki njihov problem, ali mi ne žele dati svoj identitet, jer se boje. Treće, kod bunta je najteže postići solidarnost. Dok god čovjek misli da još nešto može gubiti nije solidaran', kazao je Lesar zaključivši da spreman sa svojom strankom predvoditi bunt ako do toga dođe.