Uvodno je podršku za Lalovca i njegovo imenovanje zatražio premijer Zoran Milanović, koji je podsjetio da je Lalovac već ranije bio poznat javnosti kao zamjenik ministra financija.

'Ja sam ga već ranije predložio za zamjenika zbog kompetencije, iskustva, mladosti i poslovnog iskustva. To mogu dodati i danas i uz to dodati i da je dvije i po godine bio zamjenik ministra. Sve to skupa što se mene tiče daje dovoljna jamstva da će Lalovac biti itekako dorastao stručno, i što se tiče prekaljenosti radnog karaktera i za sve ono što nas čeka. Imamo proceduru prekomjernog deficita, ali to ne može i ne smije biti glavna točka okupljanja i obrane Republike Hrvatske kada su financije u pitanju, to je nešto kroz što moramo proći kao i mnoge druge europske države. Ono što ostaje pred gospodinom Lalovcem je konsolidacija sustava, uvođenje reda, discipline, kako u poreznu upravu tako u kompletan sustav financija. To zahtijeva puno rada i strpljenja nakon svih godinama u kojima su, pa katkad i uz najbolje namjere činjeni propusti. Kao i za vrijeme ove Vlade, bilo je dobrih stvari, vjerujem većinu, bilo je i propusta, bilo je i previda, stvari koje nismo vidjeti. Sve su to stvari koje gospodin Lalovac, kao ni nitko od nas, možda nema u malom prstu, ali ima u glavi i u plućima. I trebat će mu velika pluća da iznese sve ono što ga čeka', kazao je Milanović, nakon čega je napustio sjednicu Odbora za financije.

Odmah nakon odlaska Milanovića krenula su i pitanja članova odbora i drugih zastupnika, upućena novopredloženom ministru financija Borisu Lalovcu. SDP-ova Dragica Zgrebec upitala ga je za njegove daljnje planove, odnosno kako će provesti proces prekomjernog deficita i hoće li biti daljnjih poreznih opterećenja za građane.

'Vezano uz proceduru prekomjernog deficita, Vlada je poslala dva dokumenta Europskoj komisiji. To su dva dokumenta koja predstavljaju kojim smjerom i na koji način će se konsolidirati javne financije i na koji način će se potaknuti strukturne reforme koje će dovesti do gospodarskog rasta i porasta zaposlenosti. Kroz ta dva dokumenta jasno i detaljno se kaže u kojim rokovima i smjeru će reforme ići i koliko će to koštati', kazao je Lalovac.

U programu konvergencije, dodao je, jasno se kaže da daljnjih poreznih opterećenja za gospodarstvo neće biti.

'U dokumentu se spominju dvije vrste poreza. Zbog čega su oni bitni? U Hrvatskoj se cjelokupni porezni sustav temelji na dva stupa, umjesto na tri. Dva stupa su oporezivanje potrošnje, kroz PDV i drugi oblik je kroz oporezivanje dohotka. Treći stup koji je poznat kao porez na imovinu u RH je na niskim granama i svjesni smo da porezni sustav treba polako mijenjati. To se neće dogoditi preko noći i zahtijeva pripreme gospodarstva i ekonomije na određena porezna opterećenja', kazao je Lalovac.

Dodao je da nije samo porezna politika ključna za izlazak iz krize te da u rješavanju strukturnih problema očekuje i uključivanje drugih institucija.

'Nismo došli u ovaj oblik recesije zbog porezne politike, nego drugih strukturnih problema. Prave strukturne probleme moramo riješiti i tu ćemo tražiti ispravna rješenja. Dali smo određene olakšice, ali bit će potrebno daljnjih koraka i rada s HNB-om i HUP-om i riješiti taj gordijski čvor. Naglasak će biti na tome, a ne na poreznom opterećenju građana i poduzetnika', poručio je Lalovac.

Na pitanje Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista Lalovac je potvrdio da će doći do izmjena Zakona o predstečajnim nagodbama te da je radna skupina Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa već započela rad. Predstečajne nagodbe, kazao je, ubuduće će biti dio Stečajnog zakona.

'Rade na tome da se određeni dio prijava potraživanja gdje se govorilo o prijavi u samom procesu verifikacije, prebaci na sudove iako moram priznati da su i sada bili brojni mehanizmi kontrole. Ako je bilo zloupotreba u tom dijelu, svakako je dobro da su svi dokumenti na stranicama i da je cjelokupni proces transparentan i da oni koji su zlupotrijebili i išli prijavljivati potraživanja koja nisu njihova činili kaznena djela. Vezano uz predstečajne nagodbe, one će biti u novom obliku. Moj osobni stav je taj da se kod preuzimanja nekretnina mora uključiti više institucija, pritom mislim na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, jer će na kraju ta imovina završiti kod njih na upravljanju. Zakon će doživjeti promjene i promijenit ćemo proceduru i kod donošenja odluka i uključivanja više institucija', rekao je Lalovac.

Lalovac je potvrdio da će kroz desetak dana predložiti i svoj tim i suradnike.

Pitanja za najvjerojatnije budućeg ministra nije imao HDZ-ov Ivan Šuker jer će odgovore', kazao je, dobiti kroz buduće zakonske prijedloge. Međutim, Šuker je vrijeme iskoristio kako bi kritizirao novu praksu prema kojoj se rasprava o kandidatu za novog ministra održava samo na odboru. 'Ovo je praktična potvrda marginalizacije Sabora, prvi put se o povjerenju raspravlja na odboru i prvi put je da na sjednici neće biti rasprava, a predsjednik vlade predložio, rekao što je mislio reći i na tragu toga treba ignorirati raspravu, uz puno poštovanju Lalovcu. Rasprava s ministrom o njegovim pogledima treba ići kroz zakonske prijedloge u visokom domu', rekao je Šuker.

SDP-ov Ivo Jelušić podsjetio je da je Ministarstvo financija već poduzelo neke korake kako bi gospodarstvenici i poduzetnici riješili svoj dug. Upitao je stoga što će Lalovac kao ministar financija napraviti da se riješi dug građana, s obzirom na to da je preko 300.000 njih u blokadi.

'U suradnji s drugim ministarstvima i potpredsjednicom Vlade Opačić i ministrom rada Mirandom Mrsićem formiramo jedan tim koji radi na projektu na koji način pomoći građanima. Do sada smo dobili podatke da je u blokadi oko 315 tisuća građana, i da je imate 65 tisuća njih koji su na burzi. To je puno širi problem. Nije samo ekonomski, nego je socijalni i društveni i ne možemo dopustiti da tržište taj dio ispravlja, jer ga neće ispraviti. Zato postoji socijalna država i socijaldemokratska Vlada koja pokušava pomoći građanima koji nemaju istu pregovaračku moć u rješavanju problema. Tu se ogleda jesmo li socijaldemokratska vlada i socijalno društvo', kazao je Lalovac.

Jednu od temeljnih ideja svog programa Lalovac je otkrio u odgovoru na pitanje SDP-ove Nadice Jelaš, koja je spomenula kako područje nekretnina može biti veliki generator gospodarskog rasta.

'Jedan od glavnih problema je nekretninski biznis. Slični problemi postoje i u razvijenijim ekonomijama, poput SAD, Španjolske i Velike Britanije gdje je taj nekretninski balon bio jedan od generatora gospodarskog rasta. Međutim, nitko nije imao odgovor, ni teorija ni praksa kako poslovati kada se taj nekretninski balon ispuše, odnosno kada postane uzdrman. Na koji način kada vam je tržište nekretnina zamrznuto šest godina, kad unutra imate zamrznute i određene oblike poreza, ali svakako ono što je još veći problem to što te nekretnine nisu u funkciji, jer te nekretnine su trebale formirati gospodarsku aktivnost, trebale su formirati određena radna mjesta i trebale su formirati cjelokupnu gospodarsku aktivnost', rekao je Lalovac.

'U tome dijelu tražimo određene odgovore i pomoći svih sudionika koji su sudjelovali u tome, koji su bili nositelji tih procesa i da oni također zajedno s nama kao izvršnom vlašću daju konkretne odgovore i konkretne rokove. Jer ono što se događa da će tržište samo riješiti taj problem, taj dio neoliberalne doktrine je pao u vodu. Šest godina smo u dubokoj recesiji što ne pamti hrvatska ekonomija i vidimo da daljnja čekanja određenih investitora iz Europe koji će kupiti te nekretnine po tim vrijednostima, da tog rješenja još uvijek nema. I zbog toga je moja intervencija bila u javnosti da se otvori to pitanje. Temelj današnje naše industrije je da razdvoje propale nekretninske biznise, da razdvoje od svoje osnovne djelatnosti industrijske djelatnosti. Zato tražim pomoć od HUP-a i HNB-a i svih koji mogu pomoći u rješavanju, jer jedan od prvih poteza treba biti kako aktivirati zamrznuta tržišta, u kojima je zamrznut i velik iznos poreza. To bi onda značilo da ne moramo dalje tražiti uštede u proračunu, iako se reforme moraju provesti. Nisam za linearne rezove, nego poboljšanje kroz strukturne reforme koje mogu pomoći efikasnosti javne uprave', rekao je Lalovac.

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista bio je ugodno iznenađen što Lalovac traži pomoć HNB-a. Budućeg ministra upitao je što misli o smanjenju devizne pričuve (HNB ima preko 12 milijardi eura deviznih pričuva deponiranih u bankama u inozemstvu) iz kojih bi se platio dio duga središnje države.

Lalovac detaljan odgovor na to pitanje nije dao, ali je poručio da je otvorio pitanje suradnje s HNB-om oko nekretninskog biznisa, ali da očekuje i suradnju s HNB-om oko deviznih pričuvi. Uputio je jasnu poruku HNB-u. 'Kritike prihvaćamo, ali i vrlo jasno, želio bi dobiti jasne odgovore kada postavimo pitanja možemo  li zajedno raditi da čim prije izađemo iz ove krize', poručio je Lalovac.

Najavu jače suradnje pohvalio je i predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, koji je Lalovca zamolio da svaki novi zakonski prijedlog prije prođe temeljitu procjenu učinka propisa. 'Da spomenem jedan porez, krizni porez koji je poznat pod imenom harač, da se za njega provela pravilna procjena učinka propisa možda uopće ne bi bio donesen jer je upitno koliko su bili njegovi kratkoročni dobici a koliko su bili dugoročni gubici', rekao je Bohaček.

Više nemamo vremena nakon šeste godine recesije robovati formama, a to je procjena učinka propisa, nego je cilj da pomognemo najsiromašnijim i najugroženijim dijelovima građana. Ako ćete sudjelovati u tom dijelu, ja sam vam 24 sata na raspolaganju. Papir trpi sve, međutim, ono što je moja intencija je to da se ti učinci vide u gospodarstvu i da to osjete građani. Procjene ćemo ostaviti i ako se poklope, to je dobro. Ali jedno vam kaže teorija, ali ja želim da građani osjete te određene korake, to je prava procjena učinaka propisa', poručio mu je Lalovac.

Lalovac je od predsjednika Odbora za financije Srđana Gjurkovića dobio i konkretno pitanje može li se očekivati novi rebalans. 'Vezano za određenu fiskalnu politiku, ona će se odvijati sukladno svim onim dokumentima koje smo zapravo i prezentirali Europskoj komisiji. Zasad ne bih govorio o nikakvim rebalansima ni o kakvim potezima što se tiče javnih financija. To je definirano već sada određenom dinamikom koju očekujem da se svi unutar toga i pridržavaju', rekao je Lalovac.
Prema izmijenjenom saborskom poslovniku, ako usred mandata dolazi do zamjene člana Vlade, o novom kandidatu saborski plenum ne raspravlja, već se rasprava vodi samo na matičnom odboru, a u ovom slučaju je to Odbor za financije. Nakon rasprave odbor je gotov jednoglasno, s jednim suzdržanim glasom, predložio Saboru da se da povjerenje Borisu Lalovcu za funkciju ministra financija, što će plenum izglasati već sutra nakon aktualnog prijepodneva.

331220,331002,330775,330771