Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir otišla je u ruke Lia Xiaobo-a, kineskog profesora književnosti koji služi 11-ogodišnju zatvorsku kaznu jer je tražio demokratsku reformu u Kini
Objašnjavajući izbor ovogodišnjeg lauerata predsjednik norveškoga odbora za dodjelu Nobelove nagrade Thorbjoern Jagland rekao je da je Liu 'prije svega simbol duge i nenasilne borbe za ljudska prava u Kini'.
Obrazlažući odluku, Jagland je naglasio da Odbor 'vjeruje u blisku povezanost ljudskih prava i mira'. On je dodao da kineska vlada krši nekoliko međunarodnih konvencija, te vlastiti ustav koji uključuje i slobodu govora i okupljanja.
Liu je jedan od autora Povelje 08, političkog manifesta sličnog Povelji 77 koju su sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća objavili češki i slovački disidenti okupljeni oko Vaclava Havela
Liu se od prosinca prošle godine, godinu dana nakon objavljivanja Povelje, nalazi u zatvoru gdje služi 11-godišnju kaznu zbog potkopavanja moći države.
U središte pozornosti javnosti došao je još 1989. kao jedan od vođa prodemokratskih prosvjeda na Tiananmenu.
Tada je uhićen i tijekom devedesetih je proveo 20 mjeseci u zatvoru, te tri godine u radnom logoru, prenosi agencija Reuters.
Prošli mjesec, kinesko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je Odbor za dodjelu nobelove nagrade da ne dodjeli nagradu Liu, jer bi to, kako su rekli, bilo protivno principima Nobela.
Upitan da li je istina da su Kinezi vršili pritisak Jageland je kazao: 'Svake se godine suočavamo s pritiskom i istina je da je Odbor za dodjelu nagrade bio kontaktiran od strane jednog kineskog diplomata.'
Iako je novinare zanimalo kako će dodjela nagrade utjecati na odnose Kine i Norveške, Jageland je poručio kako je 'Odbor nezavisno tijelo koje govori kada drugi ne mogu ili ne žele'.
Nagrada, koja uključuje i novčani iznos od oko 1,5 milijuna dolara, bit će službeno dodijeljena u Oslu 10. prosinca. Zasad nije poznato tko će primiti nagradu ako to Liu ne bude u mogućnosti.
Sve Nobelove nagrade dodjeljuju se u Stockholmu, osim Nobelove nagrade za mir, koja se dodjeljuje u Oslu. Utemeljitelj nagrade, kozmopolit Alfred Nobel u oporuci je naveo da bi nagradu za mir trebao dodjeljivati Norveški odbor. U to vrijeme Norveška i Švedska bile su ujedinjene u jednu monarhiju, sve dok 1905. Norveška nije postala neovisna kraljevina.
Norveški odbor svake godine šalje tisuće pisama kojima poziva kvalificirane osobe da nominiraju kandidate za Nobelovu nagradu za mir. Imena nominiranih i druge informacije o nominacijama smiju se objaviti tek nakon 50 godina, ali odbor ipak svake godine objavi broj nominiranih. Ove je godine zabilježeno rekordnih 237 nominacija.
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901., a nije dodijeljena 19 puta. Do sada je Nobelova nagrada za mir dodijeljena 61 pojedincu, 28 puta su je dijelila dva laureata, a jednom trojica (Jaser Arafat, Shimon Peres i Yitzhak Rabin).
Najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir bila je irska mirovna aktivistica Mairead Corrigan, koja je imala 32 godine kada je 1976. dobila nagradu, a najstariji dobitnik nagrade za mir bio je Joseph Rotblat, kojemu je bilo 87 godina kada je dobio nagradu 1995.
Među nobelovcima za mir bilo je 12 žena, a prva od njih bila je Bertha von Suttner 1905. Među nagrađenim ženama bile su i Majka Terezija, Aung San Suu Kyi i Shirin Ebadi