Što se dogodilo?

Sada se u cijelu priču oko realizacije LNG terminala u Omišlju na otoku Krku, strateškog projekta vlade Andreja Plenkovića, uključila luksemburška tvrtka Gasfin otkupivši dugove koje su prema propaloj austrijskoj Hypo banci imali Dioki i Dina Petrokemija, a u vrijednosti od preko 100 milijuna eura. Time su stekli status razlučnog vjerovnika nad zemljištem i postrojenjima koja se tamo nalaze. Dioki i Dina nekad su bili u vlasništvu kontroverznog tajkuna Roberta Ježića, a izdašno ga je kreditirala austrijska Hypo banka.

U međuvremenu su propali i Ježić i Hypo, a priča o LNG-u se nastavila. Nakon što su preuzeli kontrolu nad zemljištem iz Gasfina su brzo krenuli u akciju te predlažu Vladi da odustane od plutajućeg i krene u izgradnju kopnenog LNG terminala. Budući plutajući terminal trebao bi se nalaziti upravo uz obalu u sastavu kompleksa te tvrtke, a gdje bi trebao biti smješten spojni plinovod. Nova promjena plana prolongirala bi ovaj strateški projekt koji se pokušava provesti već punih 25 godina, što bi svakako bilo u interesu ruskog kapitala s kojim se povezuje Gasfin.

Zašto se gradi plutajući terminal, a ne kopneni?

Kako se s realizacijom projekta godinama otezalo i kako je gradnja kopnenog terminala više puta propadala, odlučilo se krenuti s izgradnjom plutajućeg terminala. Do promjene je došlo u prvom redu jer se pojavio snažan geopolitički interes da se projekt što brže provede nakon što ga je Europska unija odlučila djelomično financirati. Kako ne bismo ostali bez novca koji je EU namijenio za izgradnju LNG-a na Krku, Vlada je odlučila provesti ga u dvije faze. U prvoj fazi bi se izgradio plutajući terminal jer njegova realizacija zahtijeva daleko manja kapitalna ulaganja i operativne troškove te iziskuje znatno kraće vrijeme za izgradnju. U drugoj fazi, za desetak godina, izgradio bi se kopneni terminal.

>>> Usporedili smo plutajući i kopneni LNG terminal - u čemu je zapravo problem?

Zašto je važan ulazak Gasfina?

Zato što se na zemljištu propale Dine Petrokemije i Diokija planirao graditi kopneni LNG, a i plutajući terminal treba imati spojni plinovod na kojem će biti priključen na kopno, tako da se Gasfin nameće kao partner s kojim će se morati razgovarati. Navodno namjeravaju ponovno pokrenuti proizvodnju polimera u Dini, ali bi gradili i kopneni LNG. Gasfin je od početka 2016. godine u Hrvatskoj osnovao tri tvrtke – Trans LNG, a potom i Adria Polymers i Trans Energy.

Zanimljivo je to da je jedan od glavnih ljudi u Trans LNG-u Mladen Antunović, bivši direktor tvrtke LNG Hrvatska iz vremena u kojem se planirala gradnja kopnenog terminala.

Govoreći o planovima tvrtke, Davor Grčević iz Gasfina krajem prošlog tjedna ponudio je suradnju Vladi jer sada ima partnera s kojim može pregovarati.

Tko su ljudi koji stoje iza Gasfina?

Kao vodeći ljudi Gasfina navode se Vladimir Puklavec i Davor Grčević. Puklavec je prema pisanju medija jedan od najbogatijih Slovenaca te je cijelu karijeru vezao uz razvoj i realizaciju projekata u energetici. U svom vlasništvu ima kontrolni paket dionica Gasfina, a poznat je i kao etablirani slovenski proizvođač vina. U njegovu je vlasništvu i vinarija Jeruzalem iz Ormoža, odakle je rodom.

Za Grčevića se navodi da je osnivač i generalni direktor Gasfina, a sebe opisuje kao poduzetnika i međunarodnog investitora. Predsjednik je uprave Eastwell grupe, kompanije iz sustava Gasfina, već 15 godina. Ima veliko iskustvo u radu u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, središnje Azije i istočne Europe. Diplomirani je ekonomist.

Kakve su kontroverze vezane uz Gasfin?

Kontroverze oko Gasfinova uplitanja pojavile su se nakon što se na zaglavlju prve stranice studije, koju je po pitanju utjecaja na okoliš plutajućeg terminala naručio Eko Kvarner, našlo ime tvrtke Trans LNG d.o.o. Radi se o poduzeću koje je, prema podacima iz Sudskog registra, osnovala upravo luksemburška kompanija Gasfin. Eko Kvarner vodi narodnu bunu protiv izgradnje plutajućeg LNG-a na Krku, a spomenutu studiju koriste kao argument da je projekt prijetnja za okoliš. Postavlja se pitanje je li Gasfin iskoristio lokalnu javnost, uzbunjenu zbog projekta plutajućeg terminala, u svrhu promocije vlastitih poslovnih interesa ili čak ruskog energetskog monopola?

Vlasnici i partneri spomenute tvrtke pak više su se puta dovodili u vezu s kriminalom i korupcijom. Jedan od partnera trenutačno služi kaznu od 27 godina zbog pokušaja ubojstva, a vlasnici Gasfina se spominju i u sumnjivoj privatizaciji uzbekistanskog telekoma. Istraživačka platforma OCCRP dovela je u vezu tvrtku Eastwell s korupcijom zbog koje je Gulnara Karimova, kći bivšeg uzbekistanskog predsjednika Islama Karimova, završila u zatvoru.

U kojoj je mjeri Gasfin povezan s Rusima?

Vlasnici ne kriju blisku suradnju s ruskim energetskim divom Gazpromom. 'Imamo projekte u Rusiji, a sada gradimo veliki infrastrukturni projekt za Gazprom. Radimo off shore projekt u Gani, a imamo jedan i na Crnom moru', kazao je čelnik Gasfina Davor Grčević u izjavi za HRT.

Zašto je važan LNG terminal?

Jedan od razloga je energetska neovisnost koju bi Hrvatska osigurala tim projektom. No glavni razlog je geopolitički. Izgradnjom terminala smanjila bi se ovisnost Europe, posebno njenog istočnog dijela, o ruskom plinu. Plin je jedan od auta koje ruski predsjednik Vladimir Putin vješto koristi kako bi širio svoj utjecaj, čemu se želi stati na kraj. Koliko je spomenuti projekt važan za vladu Andreja Plenkovića, govori i činjenica da planiraju donijeti poseban zakon, takozvani lex LNG, kojim bi se pojednostavnila izgradnja terminala.

Tko podupire gradnju terminala?

Za izgradnju LNG-a snažno se zalažu Amerikanci, a novčano ga podupire i Europska unija. Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst sredinom veljače ocijenio je realizaciju LNG na Krku prioritetom ne samo za Hrvatsku, nego i cijelu Europu, a koordinatorica za međunarodna energetska pitanja američkog State Departmenta Sue Saarnio obećala je tehnološku pomoć svoje zemlje tom projektu te naglasila kako je potrebno osnažiti energetsku sigurnost Europe diversifikacijom opskrbe i dobavnih pravaca. Podsjetimo se da je i američki predsjednik Donald Trump prilikom susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović na sastanku Inicijative tri mora u Varšavi prošlog ljeta spomenuo LNG terminal na Krku.

>>> Trump: Znate za LNG terminal na Krku? Grabar Kitarović: Da, a znam to i izgovoriti... 

Europska unija uvrstila je LNG na listu prioritetnih projekata. EU je također dodijelio Hrvatskoj 101,4 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. Riječ je o gotovo trećinu potrebnih ukupnih sredstava koja se procjenjuju na 383,6 milijuna eura.

Tko je protiv izgradnje terminala?

Na lokalnoj razini postoji jak otpor prema izgradnji plutajućeg LNG terminala, a protive mu se i u Omišlju i u Primorsko-goranskoj županiji. SDP-ov župan Zlatko Komadina nedavno je izjavio da u njegovoj županiji nisu protiv energetskog razvoja Hrvatske, ali da žele visoke standarde zaštite okoliša, koji u verziji kopnenog LNG terminala jamče ipak daleko veću sigurnost, nego u varijanti plutajućeg LNG terminala, koji bi koristio more i klor.

Nakon nedavnog prosvjeda protiv izgradnje plutajućeg LNG-a u Rijeci načelnica Omišlja, SDP-ova Mirela Ahmetović teško je optužila vladu HDZ-ova Andreja Plenkovića da krši zakone i Ustav Republike Hrvatske kako bi proveo ovaj projekt. Protiv su i lokalne ekološke udruge prevođene Eko Kvarnerom Vjerana Piršića. Zanimljivo je to da su se Komadina i Piršić u prošlosti, dok se planirala izgradnja kopnenog terminala, zalagali za onaj plutajući.

>>> Komadina i ekoborac Piršić zalagali se za plutajući LNG, a danas su protiv

Protiv su i Rusi koji praktički imaju monopol nad tržištem plina na istoku Europe, a protiv čijih interesa je ovaj projekt izravno osmišljen. Podsjetimo se da je Rusija kroz jugoistočnu Europu planirala izgraditi plinovod Južni tok, kojim bi zaobišla Ukrajinu, ali je njihove planove osujetio Bruxelles. Sada Moskva na isti način želi osujetiti planove Bruxellesa u Hrvatskoj. I u tom projektu, kao i u slučaju LNG-a na Krku, geopolitička važnost veća je od političke.

U kojoj fazi se trenutno nalazi izgradnja LNG terminala?

Obvezujuće ponude za zakup kapaciteta očekuju se do kraja travnja, a krajem drugog kvartala direktor tvrtke LNG Hrvatska Goran Frančić očekuje i konačnu investicijsku odluku.

'U neobvezujućoj fazi open season postupka interes za zakup kapaciteta plutajućeg LNG terminala iskazalo je dvadesetak kompanija, a dvanaest ih je dostavilo ponude za zakup kapaciteta u ukupnom iznosu većem od inicijalno ponuđenog kapaciteta od 2,6 milijardi prostornih metara plina, koliko trenutno dozvoljava kapacitet transportne plinske mreže', kazao je Frančić u razgovoru za Hinu sredinom veljače.

Do kraja prvog kvartala ove godine u planu je bilo provesti obvezujući zakup kapaciteta terminala, imati ugovor s partnerima za gradnju pristana i plinovoda te nabavu i upravljanje FSRU brodom, kao i financiranje cijelog projekta. Frančić tvrdi da realizacija ide prema planu.