Prema računici šefa Odbora za Ustav Vladimira Šeksa, saborski bi zastupnici mogli raspraviti Prijedlog nacrta ustavnih promjena već krajem ovog tjedna, a za to da ga potvrde bit će potrebno 77 glasova. Osim već usuglašenih točaka, poput onih koje se tiču pristupanja Europskoj uniji, ukidanja zastare za kriminal u pretvorbi i privatizaciji te vraćanja nacionalnih manjina u preambulu Ustava, u Prijedlog nacrta uvršten je i članak 45. koji se odnosi na glasanje hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Prema prijedlogu šefa Odbora Šeksa, on bi ubuduće trebao glasiti:

Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imali bi opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, predsjednika RH i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u RH imali bi pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Sabor, predsjednika RH i EU parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko bi se pravo, prema predloženoj dopuni, ostvarivalo na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u RH biračko pravo ostvaruju na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH u stranoj državi u kojoj prebivaju.
Također, u izborima za Sabor, EU parlament i predsjednika RH te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u RH koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica. Oni mogu glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

No već na samoj sjednici Odbora postavilo se pitanje kako će se riješiti pitanje onih koji imaju dvostruko prebivalište, pa su članovi Odbora jednoglasno odlučili, osim Šeksovog prijedloga teksta, uputiti na raspravu u Sabor i druge prijedloge formulacije članka 45.

Osim formulacije članka 45., saborski zastupnici morat će raspravljati o još četiri neusuglašene točke - pravu na pristup informacijama kao ustavnoj kategoriji, obaveznom obrazovanju, načinu izbora ustavnih sudaca, ali i kako će se nakon ulaska u Europsku uniju određivati odnos Sabora i Vlade. Naime, što se tiče odnosa Vlade i Sabora, oporba je predložila da se to riješi ustavnim zakonom, dok je vladajuća većina zadovoljna običnim zakonom.

'Prijedlog koji je podnio Klub zastupnika SDP-a, na inicijativu nevladinih udruga i GONG-a, bio je taj da se pravo na pristup informacijama može ograničiti samo zbog tajnosti, a Odbor je većinom glasova usvojio stajalište da je samo tajnost preuska formulacija te da to treba biti u skladu s konvencijom Vijeća Europe da ograničenja mogu biti samo ona koja su propisana zakonom u skladu s ciljevima i načelima demokratskog društva. Druga je razlika to što na Odboru nije prihvaćena formulacija u odnosu na obvezatnost i besplatnost školovanja, a zastupnici SDP-a, HNS-a i IDS-a predlagali su da bude obvezatno i besplatno do stjecanja prvog zvanja. Treće, kolege i kolegice iz oporbe zahtijevali su da u Ustav uđe da sudac Ustavnog suda kojem je istekao mandat, a nije izabran novi sudac, ne može obnašati neograničeno taj mandat, nego to treba ograničiti na šest mjeseci ili godinu dana. Zasad je Odbor za Ustav većinom glasova prihvatio da nema ograničenja', pojasnio je Šeks neusuglašene točke.

Novinari su Šeksa nakon sjednice Odbora priupitali i što će biti s člancima 14. i 106. koji se odnose na jednakost prema spolnoj orijentaciji te djelokrug Ureda predsjednika. 'Što se tiče članka 14., to je bila inicijativa predsjednika SDP-a Milanovića, na tragu inicijative nevladinih udruga Iskoraka i Kontre, ali je rečeno da je zabrana diskriminacije na osnovi spolne orijentacije već riješena Zakonom o suzbijanju diskriminacije i da je to nepotrebno unositi u Ustav. Ta inicijativa ni od SDP-a nije formalizirana i predložena da uđe u Ustav, a imaju vremena predložiti je u Saboru tijekom rasprave o utvrđivanju Prijedloga nacrta ustavnih promjena. Što se tiče članka 106., da se briše odredba prema kojoj zakonom treba utvrditi djelokrug i ustrojstvo Ureda predsjednika, to još može biti formalizirano amandmanom, ali s velikom vjerojatnosti za neuspjeh tog amandmana. Po svemu sudeći, vladajuća većina drži da to treba riješiti zakonom', rekao je Šeks

Šeks: Nema sukoba HDZ-a i Josipovića

Novinari su Šeksa priupitali i je li istina da je premijerka Jadranka Kosor zabranila HDZ-ovcima daljnje prepucavanje s predsjednikom Ivom Josipovićem. 'Ostavite se toga. Ne postoji sukob i konflikt između HDZ-a i predsjednika. Izrazili smo samo želju da se predsjednik striktno drži ustavnih ovlasti u sustavu parlamentarne demokracije. To je sve i ne kanimo zaoštravati odnose između Vlade, HDZ-a i predsjednika. Tražili smo samo demokratski dijalog između predsjednika Josipovića i dijela zastupnika HDZ-a', zaključio je Šeks