Predsjednik Europskog vijeća predložio je u subotu 10 posto ili 204 milijarde eura manji proračun EU-a u odnosu na prijedlogu Komisije za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2028. do 2034.
O njegovu prijedlogu sljedeći će tjedan razgovarati čelnici država članica na izvanrednom dvodnevnom samitu i cilj je postići dogovor do kraja godine. "Vjerujem da nas ovaj prijedlog može dovesti bliže konačnom dogovoru”, rekao je Costa na konferenciji za novinare.
Komisija, izvršno tijelo Unije, e u srpnju prošle godine predložila je Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2028.-2034. u iznosu od 1984,89 bilijuna eura, a Costa predlaže 1780,88 bilijuna eura.
Predsjednik Europskog vijeća je predvidio i nove vlastite prihode od 60 milijardi eura godišnje, uključujući digitalni porez na prihode velikih kompanija.
Costin prijedlog novi je pokušaj pronalaska kompromisa o proračunu EU među 27 država članica, koje su duboko podijeljene po tom pitanju. Prošli mjesec irsko predsjedništvo predložilo je smanjenje u odnosu na prijedlog EK od oko osam posto ili 159 milijardi eura, ali Irci nisu smanjivali predloženi iznos za kohezijsku politiku.
Costa predlaže 830,38 milijardi eura za nacionalno-regionalne planove reformi, na temelju kojih će države članice u budućnosti dobivati sredstva za koheziju, zajedničku poljoprivrednu politiku, socijalnu politiku, ribarstvo i pomorsku politiku te unutarnje poslove. Irski prijedlog predviđao je 837,33 milijarde eura za tu svrhu, a EK 865,08 milijardi eura.
Unutar toga stupa, sredstva za koheziju se smanjuju u usporedbi s prijedlogom EK. Costa predlaže 450,16 milijardi eura, a EK je predložila 452,97 milijardi eura. Predsjednik Europskog vijeća zadržao je isti iznos za poljoprivredu kao i EK, oko 293,7 milijardi eura.
Sredstva za fond namijenjen jačanju gospodarske konkurentnosti Unije po Costinom prijedlogu iznosila bi 340,03 milijarde eura. Irska je predložila 362,03 milijarde eura, a EK 409,3 milijarde eura.
Za vanjsko djelovanje Costa predlaže 170 milijardi eura. Irska je predlagala 177,75 milijardi eura,
Costa kaže da je želio pravedno raspodijeliti predložene rezove između tradicionalnih područja politike, poput poljoprivrede i kohezije koje čvrsto brane zemlje južne i istočne Europe i novih prioriteta poput gospodarske konkurentnosti, ulaganja, istraživanja i inovacija.
Kako bi izbjegao još drastičnije rezove u proračunu, predložio je povećanje poreznih prihoda koji se izravno slijevaju u europski proračun uvođenjem poreza na velike digitalne tvrtke u iznosu od tri posto njihova godišnjeg prometa. To bi moglo razljutiti američkog predsjednika Donalda Trumpa koji brani interese velikih američkih tehnoloških tvrtki, a Costa tvrdi da taj porez nije usmjeren protiv bilo koje tvrtke ili države. Predložio je i da se razmotri mogućnost poreza na kripto imovinu.
Europski parlament, koji se žestoko protivi svakom smanjenju financiranja EU, prošle je godine predložio oporezivanje tehnoloških divova, transakcija kriptovalutama te online igara i klađenja kako bi se financirao sljedeći višegodišnji proračun.
Costa je odustao od ranije predloženog oporezivanja velikih tvrtki, s prometom od više od 100 milijuna eura godišnje. Predložio je povećanje i dva uglavnom nekontroverzna poreza na neprikupljeni plastični i elektronički otpad za dodatnih 25 centi po kilogramu.
Prijedlog također predviđa veći udio poreza na uvoz ugljika koji bi se u 100-postotnom iznosu slijevao u europski proračun umjesto sadašnjih 75 posto.
Costa je također predložio postupno uvođenje poreza na duhanske proizvode.