Tim ICT-AAC osnovan je 2009. godine, a potaknuti novim tehnologijama, željeli su pomoći djeci s komunikacijskim teškoćama.

'Naime, u to vrijeme pojavili su se na tržištu prvi tablet uređaji koji su svojim zaslonima na dodir i veličinom ekrana te ostalim performansama imali veliki potencijal primjene u domeni osoba sa složenim komunikacijskim potrebama, što su roditelji vrlo brzo prepoznali. Većina postojećih aplikacija koja je tada bila razvijena, bila je namijenjena uglavnom korisnicima engleskog govornog područja. U Hrvatskoj su pojedini roditelji djece-korisnika potpomognute komunikacije, a koji su posjedovali programerska znanja i vještine, samostalno dizajnirali rješenja za potpomognutu komunikaciju koja međusobno nisu bila interoperabilna te su nastala kao pokušaji da se odgovori na potrebe vlastitog djeteta’, kaže Podobnik.

Manji tim koji se širio

Nakon istraživanja zaključeno je da je za realizaciju projekta potrebna suradnja psiholoških, logopedskih, edukacijsko-rehabilitacijskih i tehničkih stručnjaka.

‘Pokrenuto okupljanje znanstvenika s četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: FER-a, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Grafičkog fakulteta te Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Okupljeni tim u početnom sastavu sastojao se od dvanaest znanstvenika i pokazao je izuzetan entuzijazam i zalaganje svih članova u svakom segmentu djelovanja, od definiranja zajedničke terminologije u interdisciplinarnom istraživanju (što je rezultiralo definiranjem Kataloga znanja o potpomognutoj komunikaciji koji je javno dostupan na ovoj poveznici) do prvih prototipnih rješenja za potpomognutu komunikaciju zasnovanu na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji’, priča ovaj mladi inovator, danas docent FER-a.

Važnost medijske popularizacije projekta

‘Tijekom projekta uspostavljena je multidisciplinarna mreža znanstvenika različitih profila. Osim inicijalne jezgre suradnika od 12 istraživača na projektu, u sama istraživanja aktivno su se uključili i drugi znanstvenici Sveučilišta, stvorena je mreža kontakata i suradnje s predstavnicima različitih institucija (na primjer škola i centara inkluzivnog odgoja i obrazovanja, specijalnih bolnica, tvrtki za razvoj softvera), a medijska prezentacija projekta učinila ga je vidljivim široj javnosti, što je rezultiralo velikim brojem roditelja, stručnjaka, udruga i ustanova koje su osobno izrazile interes za provedena istraživanja i rezultate projekta’, kaže Podobnik.

Isplativa i funkcionalna investicija

Vrijednost projekta iznosi više od 750 tisuća eura, od kojih je dio sredstava financirala Europska unija, a dio projektni konzorcij. Pohvalna je činjenica da je većina tih sredstava uložena u zapošljavanje osam osoba koje su sudjelovale u izradi projekta. Iako je riječ o projektu koji je zahtijevao velik broj ljudi različitih obrazovnih struktura, rezultat je i više nego zadovoljavajući.

‘Osobe sa složenim komunikacijskim potrebama su one osobe koje ne mogu koristiti govor kao primarno sredstvo komunikacije. Izvori složenih komunikacijskih potreba su različiti te mogu proizlaziti iz senzoričkih ograničenja, tjelesnih i/ili intelektualnih teškoća ili, pak, složenih stanja kao što su Downov sindrom ili poremećaji iz autističnog spektra. Metode potpomognute komunikacije temelje se na uporabi grafičkih i tekstualnih simbola (a ne samo pisane riječi) kako bi se prikazali određeni predmeti, radnje ili koncepti, a te su se metode pokazale izuzetno učinkovitima (u nekim slučajevima i presudnima) za poticanje i napredak u korištenju jezika, pismenosti, učenju, zapošljavanju i kvaliteti života osoba sa složenim komunikacijskim potrebama. U kontekstu projekta ICT-AAC, usluge potpomognute edukacije i komunikacije zasnovane na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji odnose se na usluge u kojima se koriste specifična znanja i sposobnosti o edukaciji i komunikaciji temeljenoj na simbolima između osoba te između osobe i uređaja. Tako se djeci sa složenim komunikacijskim potrebama omogućuje e-inkluzija, što je jedan od temeljnih ciljeva politika na svim razinama’, priča Podobnik.

U sklopu projekta osmišljeno je 12 usluga i aplikacija (Matematički vrtuljak, Matematička igraonica, Domino brojalica, Slovarica, Glaskalica, Pamtilica, Prepoznaj pojmove, Koliko je sati?, E-galerija, Komunikator,Komunikator +, E-galerija Senior) namijenjenih iOS i Android uređajima.

‘Matematički vrtuljak je aplikacija koja pomaže djeci predškolskog i školskog uzrasta u svladavanju osnovnih matematičkih operacija. Trenutna verzija aplikacije uključuje tri aktivnosti: prebrojavanje broja simbola, brojanje jednakosti skupova te osnovne matematičke operacije pomoću brojeva ili simbola. Nadalje, Slovarica je aplikacija koja olakšava učenje povezanosti između vizualnog simbola i novog fonološkog oblika. Upravo takvi upareni vizualni i auditivni simboli kod djece potiču, održavaju i unaprjeđuju vještine rane pismenosti neophodne za čitanje, a kasnije i za pisanje. Glaskalica je aplikacija koja pomaže pri savladavanju fonološke svjesnosti koja predstavlja jednu od osnovnih predvještina čitanja. U tom smislu uključuje prepoznavanje prvog, zadnjeg ili svih glasova riječi. Kako bi se omogućilo postepeno učenje, aplikacija zadatke razlikuje prema složenosti riječi’, objašnjava Podobnik.

Koliko su aplikacije učinkovite pokazuju i rezultati istraživanja

‘Razvijene aplikacije imaju višestruke pozitivne učinke u obrazovnim procesima u području predškolskog odgoja i ranog školskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Tako je tijekom izvedbe projekta primjenom metoda evaluacije korisničkog iskustva dokazano povećanje vremenske efikasnosti pripreme edukacijskih materijala za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama za više od 45 posto, uz istovremeno povećanje zadovoljstva osoba uključenih u obrazovni proces za više od 20 posto’, kaže ovaj mladi inovator.