NEUMOLJIVE BROJKE

Matematika jasno otkriva koga je privukao Sinčić

29.12.2014 u 14:17

Mape izbora

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov

Bionic
Reading

Iako je uspjeh Ivana Sinčića bio iznenađenje ovih izbora, matematički model koji je početkom prosinca napravio Institut sinergije znanosti i društva (ISZD) prilično je dobro predvidio rezultate Ive Josipovića, a također je vrlo jasno, jasnije od svih analitičara i teoretičara zavjera, otkrio koje je glasačko tijelo privukao mladi predsjednički kandidat, tvrde stručnjaci

'Model prema kojem smo mi napravili predviđanja je matematički, što znači da se ne temelji na ispitivanjima javnog mnijenja, već na analizama socioekonomskih čimbenika, rezultata različitih ranijih izbora i sastava tradicionalnog biračkog tijela koje se kod nas sporo mijenja', rekao je za tportal dr. sc. Dejan Vinković iz ISZD-a

'Na temelju takvih podataka nismo mogli napraviti nikakva predviđanja za Ivana Sinčića jer se on ranije nije ni pojavljivao. Njega nismo mogli uključiti u analizu kao kandidata koji bi mogao privući glasove određenog dijela biračkog tijela. No s druge strane usporedbe rezultata prvog kruga s predviđanjima našeg modela otkrivaju koje je birače Sinčić privukao. Analize pokazuju da je on uglavnom dobio glasove ljudi koji inače uopće ne bi izašli na izbore te da je nešto malo više glasova preoteo Josipoviću nego Grabar Kitarović. Analitičari o tome mogu samo spekulirati dok naš model to vrlo jasno identificira', objasnio je dr. Vinković.

Čiji je kandidati stvarno bio Sinčić?

Institut je još 9. prosinca predstavio svoja matematička predviđanja rezultata prvog kruga. Ovakve metode u posljednjih desetak godina doživljavaju velik procvat u svijetu jer često daju znatno pouzdanije rezultate od običnih anketa.

U svojem matematičkom modelu ISZD se bavio samo predviđanjima očekivanih udjela glasova za glavnog kandidata Ivu Josipovića. Greška ovog modela na razini cijele Hrvatske kretala se između tri i šest posto, a da nije bilo Sinčića, bila bi i značajno manja. U drugom krugu, u kojem će se sučeljavati samo dvoje kandidata, ona bi trebala biti unutar jedan posto, poručuju iz ISZD-a.

NAPOMENA:

Ova analiza, kao i kompletan rad projekta HRstat, odvija se isključivo uz vlastita sredstva i resurse Instituta sinergije znanosti i društva i suradnika volontera. Ove analize nitko nije naručio, niti ovo radimo za ili protiv neke političke opcije ili stranke. Važno je napomenuti i to da je naš Institut privatna neprofitna ustanova, a ne javna ustanova koja bi se financirala iz javnog budžeta (države ili lokalne samouprave). Također, molimo čitatelje da budu svjesni toga da mi nemamo utjecaj na to kako će mediji ili netko drugi postaviti svoje naslove ili svoju obradu naših analiza.

Osim u regiji Istra i primorje, 15 - 18 posto glasova koje je osvojio Sinčić umanjilo je očekivani broj glasova za Josipovića samo za oko 0 - 7 posto, ovisno o regiji, usprkos tome što udio glasova za Sinčića korelira s glasovima za Josipovića (i stranku ORaH na proteklim EU izborima), poručuju autori.

'Budući da smo prije izbora napraviti teorijski model predviđanja pobjednika predsjedničkih izbora, sada možemo raditi usporedbe sa stvarnim rezultatima i objektivnije uočavati trendove. Za početak kreirali smo mape rezultata izbora po općinama i gradovima za sva četiri kandidata (pogledajte mape u galeriji gore).

Već iz mapa može se uočiti kako podrška Sinčiću nije jednoliko raspoređena, ali i da je uspio dobiti značajan postotak glasova u područjima u kojima inače dominiraju prva dva kandidata. Pritom se vidi kako su područja u kojima je Kolinda Grabar Kitarović nešto slabija, poput Istre, Primorja te dalmatinske obale s otocima bez zaleđa, ujedno i područje većeg Sinčićeva uspjeha. Kako bismo točnije mogli pratiti utjecaj Sinčićevih glasova, ali i onih Kujundžićevih, na dvama vodećim kandidatima izradili smo grafikone odnosa glasova dvaju slabijih kandidata po općinama i gradovima prema glasovima dvaju jačih kandidata', pišu u ISZD-u.

Korelacije - Sinčić, ORaH, Josipović

Autori istraživanja u svojoj analizi ističu da rezultati pokazuju laganu korelaciju glasova za Sinčića i Josipovića, te nešto izraženiju antikorelaciju između glasova za Sinčića i Grabar Kitarović. Kujundžić očekivano ima snažnu korelaciju s glasovima za Grabar Kitarović, a na mapi se vidi da se radi i o geografski vrlo lokaliziranim glasovima.

Još bolji uvid u prirodu glasača za Sinčića dobiva se usporedbom njegovih glasova s udjelom glasova za stranku ORaH na prošlim izborima za EU parlament (grafikon lijevo). Osjetna korelacija između ta dva podatka daje do znanja da se vjerojatno radi pretežno, ali ne i u potpunosti, o glasačima lijevog centra. Ako pak se usporedi udio glasova za Josipovića s glasovima za SDP koaliciju i ORaH na EU izborima, dobiva se očekivano vrlo snažna korelacija (isto vrijedi i za Grabar Kitarović i HDZ-ovu koaliciju).
No koliko je ustvari Sinčić oduzeo očekivanih glasova za Josipovića, kao vodećeg kandidata i favorita izbora? Za odgovoriti na to pitanje potrebno je usporediti rezultate s predikcijom koju je dao model u kojem je Josipović bio jedini kandidat lijevog centra. Ukupno je model predviđao 44 posto za Josipovića, a stvarni je rezultat 38,8 posto (model ne uključuje glasove dijaspore!). Ta razlika od 5,2 posto manja je od polovice glasova za Sinčića, koji je dobio 16,6 posto. Ako promatramo po regijama, usporedba je sljedeća:

Regija: Sjeverozapadna
Županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska
predviđanje za Josipovića: 47,3%; udio glasova na izborima: 48,2%
razlika model – stvarni udio = -0,9%; udio glasova za Sinčića=17,6%
Regija: Zagrebačka
Županije: Zagrebačka, Grad Zagreb
predviđanje za Josipovića: 45,9%; udio glasova na izborima: 39,2%
razlika model – stvarni udio = +6,7%; udio glasova za Sinčića = 16,7%
Regija: Središnja i gorska
Županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska
predviđanje za Josipovića: 37,9%; udio glasova na izborima: 34,8%
razlika model – stvarni udio = +3,1%; udio glasova za Sinčića = 16,3%
Regija: Slavonija
Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska
predviđanje za Josipovića: 36,5%; udio glasova na izborima: 33,3%
razlika model – stvarni udio = +3,2%; udio glasova za Sinčića = 16,4%
Regija: Istra i primorje
Županije: Istarska, Primorsko-goranska
predviđanje za Josipovića: 66,3%; udio glasova na izborima: 54,4%
razlika model – stvarni udio = +11,9%; udio glasova za Sinčića=18,5%
Regija: Dalmacija
Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska
predviđanje za Josipovića: 37,8%; udio glasova na izborima: 31,4%
razlika model – stvarni udio = +6,4%; udio glasova za Sinčića=15,1%

Za Sjeverozapadnu Hrvatsku model je uspješan unutar jedan posto dok je za Središnju i gorsku regiju te Slavoniju uspješan blizu tri posto. To je odličan rezultat uzevši u obzir to da model uopće ne uključuje anketiranje birača! Zagrebačka regija i Dalmacija odstupaju od modela šest, sedam posto, a najveća je pogreška u regiji Istra i primorje, gdje odstupa oko 12 posto. Naglašavamo da u modelu Josipović nije imao drugog kandidata interesantnog biračima lijevog centra.

Iz analize izbora vidimo kako je Sinčić pretežno privukao upravo takve birače. Stoga, ako je barem polovica njegovih glasova trebala ići Josipoviću, kako to da je razlika predviđenih i ostvarenih glasova za Josipovića manja od te polovice? Odgovor vjerojatno leži u tome što je Sinčić privukao na izbore dio glasača koji se inače ne bi odazvali na ovaj krug izbora, pa je u cjelini gledajući rezultat koji je ostvario Josipović vrlo blizu ili čak i preko maksimuma koji se mogao očekivati na temelju matematičkog modela.

Drugi krug izbora bit će točniji test tog modela budući da su samo dva kandidata u igri. Na prošlim izborima izlaznost u drugom krugu bila znatno veća nego u prvom krugu, što ujedno znači i preslagivanje odnosa snaga između dva kandidata, upozoravaju u ISZD-u.