Ako je vjerovati europskim medijima, Angela Merkel i Nicolas Sarkozy nemaju previše privatnih simpatija jedno za drugo. Za razliku od nekih svojih prethodnika, koje je osim savezništva povezivalo i osobno prijateljstvo, Merkel i Sarkozy nisu baš kompatibilni karakteri.

Ona je metodična i suzdržana, pa je izluđuje što je Sarkozy stalno cmače u obraz, dok je on uvijek spreman za veliki šou i prijelomne poteze koje Merkel često stopira.
Merkel i Sarkozy poslije nedjeljnog susreta kratko su se pojavili pred novinarima, ostavljajući mnogo više otvorenih pitanja nego što su dali dogovora.

Navodno su se Berlin i Pariz dogovorili o sljedećim potezima za spas eura, iako istovremeno cure neslužbene informacije o tome da se njemačka kancelarka i francuski predsjednik nisu ništa uspjeli dogovoriti. U svakom slučaju, samit EU-a na kojem se o tome trebalo razgovarati od 17. listopada odgođen je za 23. listopada, uz službeno objašnjenje da će se tako članicama Europske unije dati više vremena za finaliziranje strategije. U prijevodu: Sarkozy i Merkel još se nisu dogovorili.

Berliner Zeitung u svojem glavnom članku konstatira da je europska politika 'doživjela burn-out' kada je riječ o euru. 'Ne, europske vlade nisu lijene, nije problem u tome. Dapače, one rade mnogo toga: spašavaju Grčku od bankrota, uspostavljaju nove mehanizme za sigurnost eura i sada se opet bave spašavanjem banaka. Problem je u tome da sve što rade predstavlja hektičnu reakciju na najnoviju katastrofu, kojom prijete tzv. tržišta. Europske vlade su postale ono što se u vojsci naziva trupama za krizne situacije.

Tempo njihovog djelovanja diktiraju financijska tržišta. A to što vlade čine ima sve manje veze s politikom, pod uvjetom da istu definiramo kao osmišljavanje i provođenje socijalnih i ekonomskih odnosa u društvu u ime javnog interesa', opisuje u gorko intoniranom tekstu Berliner Zeitung aktualnu situaciju u Europskoj uniji. Zaključak glasi da su 'političari dozvolili premoć tržišta svojom beskrajnom deregulacijom' i 'prilagođavanjem tempu financijera'.

Tjednik Die Zeit u svojem online izdanju pak upozorava da bi rezanje grčkog duga, što se sve više spominje kao jedna od opcija zaustavljanja krize eura, 'novčano osjetile ne samo banke, nego i njemački porezni obveznici'. 'Rezanje grčkog duga za 60 posto de facto bi predstavljalo insolventnost te države, što bi stvorilo velike probleme bankama koje su Grčku kreditirale', piše Die Zeit.

Ove novine upozoravaju da su sve glasniji pozivi u javnosti da se Merkel konačno odlučno postavi u cijeloj priči te se citira mišljenje predsjednik Svjetske banke Roberta Zoellicka koji je zaključio 'da njemačkoj kancelarki nedostaje vizije'.

Konzervativni Die Welt smatra da je nedjeljni susret Merkel i Sarkozyja signal da će 'kancelarka konačno napraviti veliki potez'. 'Njihov susret je, čini se, poprimio drukčiji oblik od onoga koji je bio dogovoren. Umjesto da samo pričaju o spasu europskih banaka, koje su se našle u opasnoj situaciji zbog kredita Grčkoj, Merkel i Sarkozy su se složili da je vrijeme za hrabar potez. Potrebno je mijenjati temelje ugovora EU-a, kako bi se iskorijenili problemi s eurom i nacionalnim financijskim politikama', piše Die Welt čiji komentator nije siguran je li činjenica da je Sarkozy pred novinarima čak sedam puta ponovio da se 'potpuno slaže' s njemačkom kancelarkom znak istinskog dogovora ili razilaženja.

Frankfurter Allgemeine Zeitung poručuje da 'sljedeći samit EU-a mora polučiti konkretne rezultate'. FAZ smatra da je 'imuniziranje banaka, koliko god nepopularno bilo, lakši dio cijele priče jer politika ima iskustvo spašavanja banaka u financijskoj krizi 2008'. Važno je držati se principa po kojem 'svaka država osigurava vlastite banke' te se hvali što je Merkel zaustavila Sarkozyjev pokušaj da iz europskog fonda EFSF izvuče novac za spas francuskih banaka. Ipak, FAZ upozorava na sljedeći problem: 'Politika nije iskoristila svoj primat kako bi natjerala banke na odgovornije ponašanje.'