U pismu koje su Dnevnik Nove TV i Dnevnik.hr dobili na uvid piše kako Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo s NATO-om, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu. Nema spomena o vetu.

Predsjednik Stoltenbergu piše i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO-a, te aktivno sudjeluje u misijama, poput one u Afganistanu - stoga sada očekuje od 'saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome'.

Predsjednik je pojasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno utječe i na Hrvatsku. Milanović piše kako je BiH država čija stabilnost ovisi o 'jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definirano u Daytonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1000 kilometara granice s BiH u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu sigurnost'.

'Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu', piše Milanović. Dodaje kako smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i kako to može imati ozbiljne posljedice i sigurnosnu krizu ako koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama.

'Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje', upozorava Milanović i moli glavnog tajnika Stoltenberga da pismo podijeli sa svim šefovima država i vlada članica NATO-a.