Vlada Tihomira Oreškovića predstavit će akcijski plan provođenja reformi, a jedna od ključnih koju Hrvatska mora ubrzano provesti je reforma lokalne i područne samouprave. No na njen početak morat ćemo pričekati do kraja ove godine. Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović najesen će javnosti predstaviti čak tri modela prema kojima bismo konačno krenuli u teritorijalni preustroj, a od ta tri provest će se onaj oko kojega se bude postigao širok politički i društveni konsenzus
Svaki od modela nove organizacije sadržavat će razrađene instrumente financiranja rada jedinica lokalne i područne samouprave. S obzirom na izazovno gospodarsko i financijsko stanje u državi svaki od tri modela, koje priprema ministrica Dubravka Jurlina Alibegović, pratit će detaljna analiza financijskog učinka provedbe te razrađeni akcijski plan provedbe.
Hrvatska danas ima 428 općina i 127 gradova, 20 županija i Grad Zagreb. Prema podacima Ministarstva uprave, plaćamo čak 8.354 dužnosnika u predstavničkim tijelima lokalne samouprave (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Skupština Grada Zagreba) te još 1.322 dužnosnika u izvršnim tijelima lokalne samouprave (župani, gradonačelnici, zamjenici župana, zamjenici gradonačelnika, zamjenici načelnika, gradonačelnik Zagreba i zamjenici).
Budući da se koalicijski partneri iz HDZ-a i Mosta slažu kako se reforma lokalne i područne samouprave mora provesti, ali se ne slažu oko načina i modela na koji će se to konačno i dogoditi, pitali smo ministricu Jurlinu Alibegović hoće li reforme biti i kad je možemo očekivati. Pitali smo i hoće li biti ukinute županije i smanjen broj općina i gradova, hoće li Hrvatska biti i regionalizirana. Most zagovara regionalizaciju i ukidanje županija, HDZ se ukidanju županija oštro suprotstavlja.
U ovom trenutku, naglašava ministrica, o konkretnom broju jedinica u budućem teritorijalnom ustroju, broju regionalnih jedinica i njihovoj ulozi u budućem sustavu lokalne i područne samouprave ne može govoriti jer se prikupljaju i obrađuju podaci. Analizirat će se sve: demografski, geografski, društveni, gospodarski i fiskalni pokazatelji, postojeći administrativni kapaciteti općina i gradova te teritorijalna distribucija javnih usluga.
'U odnosu na postojeće stanje predložit će se tri alternativna modela organizacije lokalne i područne (regionalne) samouprave koji će predstavljati kombinaciju prijedloga za teritorijalnu organizaciju (optimizacija lokalne samouprave kroz manje ili veće intervencije u postojeći teritorijalni ustroj) te prijedloga za promjene u načina organizacije obavljanja javnih usluga (utvrđivanje različitog opsega poslova koje obavljaju veće i manje jedinice lokalne samouprave). Svaki od predloženih modela organizacije sadržavat će razrađene instrumente financiranja rada jedinica lokalne i područne samouprave, mehanizme međuopćinske suradnje, financijske poticaje za dobrovoljno spajanje jedinica i sustav pomoći jedinica područne (regionalne) samouprave i središnje države općinama i gradovima koji nisu u mogućnosti sami obavljati poslove iz svoje utvrđene nadležnosti. Konačno, svaki od postojećih modela pratit će detaljna analiza financijskog učinka provedbe te razrađeni akcijski plan provedbe', ističe ministrica Alibegović Jurlina u izjavi za tportal.
Izrada prijedloga modela dovršit će se do jeseni 2016., nakon čega će sva tri prijedloga modela biti predstavljena na javnoj raspravi. Temeljem rezultata javne rasprave, u koju će biti uključeni predstavnici jedinica lokalne i područne samouprave, socijalnih partnera, akademske zajednice i civilnog društva Vlada Republike Hrvatske odabrat će do kraja 2016. jedan od predloženih modela, uz nastojanje da se oko odabira modela postigne široki politički i društveni konsenzus.
Ministrica naglašava kako promjena u teritorijalnom ustroju predstavlja jednu u nizu mogućih mjera usmjerenih na održivu, učinkovitu javnu upravu na lokalnoj razini te da nju ne treba sagledavati kao cilj, već kao instrument cjelovite reforme lokalne i područne samouprave.
