Popis onih koji su navodno trebali paradirati zagrebačkim ulicama večer uoči Dana domovinske zahvalnosti stanjuje se posljednjih dana gotovo pa obrnuto proporcionalno s celzijusima koji griju asfalt (ne samo) glavnog grada Republike Hrvatske. Amerikanci, Nijemci, Englezi, Šveđani, Mađari, Slovenci redaju isprike, što službene, što neslužbene i dok se čini da na proslavi u metropoli stranih savezničkih vojnih snaga praktički i neće biti, iz MORH-a odbacuju prozivke da je riječ o debaklu, a prva potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova podsjeća da je Oluja ionako hrvatska stvar
Vidjela žaba da se konji potkivaju, pa je i ona digla nogu – na tom su tragu komentari političkih i vojno-sigurnosnih analitičara s kojima smo razgovarali o vjerojatnom neuspjehu vojne parade, kako zbog otkazivanja sudjelovanja savezničkih snaga u vojnom mimohodu tako i zbog same ideje mimohoda i njegove nejasne poruke te neozbiljne pripreme takvog događaja. Da prikratimo vrijeme do čitanja sutrašnje opširne analize, kako se već sada čini, neuspješne operacije vojne parade povodom 20. obljetnice Oluje, valja podsjetiti da je odbijenica Slovenije tek zadnja u nizu košarica koje Hrvatskoj pristižu par tjedana uoči velike proslave.
Uopće cijela je ta priča od samog početka davala malo nade u sretan završetak jer i sama ideja mimohoda stvorila se usred prepucavanja Vlade i Pantovčaka oko načina proslave 20. obljetnice Oluje i nije izazvala jednoglasno oduševljenje među političarima, ni među samim građanima. Ipak, uspostavljen je određeni kompromis, a onda je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije, izjavio je da će njegova zemlja pažljivo pratiti koje će zemlje poslati vojsku na paradu u Hrvatsku povodom obilježavanja 20. godišnjice vojno-redarstvene akcije Oluja i njihovo sudjelovanje smatrati antisrpskim stavom.
Tko kome i za čiji račun politiku vodi?
S obzirom na to da su, vremenski gledano, tek nakon te njegove rečenice u medijima krenuli napisi o povlačenju vojnih snaga s mimohoda uoči proslave Oluje, otkazivanje dolaska saveznika odmah je protumačeno kao veliki uspjeh srpske diplomacije, a sasvim su neke druge stvari u igri. No budući da je na poziv Hrvatske, koliko je zasad (ne)službeno poznato, pozitivno bila odgovorila jedino Slovenija da bi potom i ona otkazala svoje vojno sudjelovanje, ljubljanski list Delo optužio je slovenskog premijera Miru Cerara da mu Beograd vodi vanjsku politiku.
Delo je ustvrdilo da je Dačić zaustavio 10 slovenskih gardista i tri borbena zrakoplova tipa pilatus da odu na paradu u Zagreb, dok je Cerar kao objašnjenje ponudio to da je Slovenija najavila dolazak jer su mislili da se radi o paradi u okviru NATO-a, ali kada su shvatili da se radi o 'osjetljivom vanjskopolitičkom pitanju' - odlučili su odustati.
Da je Dačić telefonirao Ljubljani, ljubljanskom Delu, tvrdi taj list, potvrdilo je više slovenskih izvora, uz objašnjenje kako su takvoj odluci slovenske vlade 'kumovale osobne veze sa srbijanskom politikom', a potez slovenske vlade naišao je na burne kritike u slovenskoj javnosti. Tim je povodom Delo na svojoj internetskoj stranici postavilo pitanje 'ima li Slovenija uopće vlastitu vanjsku politiku ili se ona još uvijek kroji u Beogradu'.
Kakav je točno poziv Slovenija dobila i kako na njega u svjetlu svega navedenog kani odgovoriti, pokušali smo provjeriti kod susjeda u za to nadležnim institucijama, no oni su nas u svojem odgovoru samo podsjetili na priopćenje za javnost koje je u medije odaslala slovenska Vlada na tragu Cerarove izjave da je riječ o 'osjetljivom vanjskopolitičkom pitanju' te da ni većina savezničkih vojnih snaga neće sudjelovati na mimohodu.
Odgovore na pitanja što su odlučili - ako su poziv dobili - BiH te Kosovo, još čekamo. U međuvremenu, valja podsjetiti, kao što smo već pisali, da su se povodom predstojećeg mimohoda i brojnih nesporazuma koji prate organizaciju, kao i eventualno sudjelovanje i nedolazak stranih izaslanstva, ovih dana oglasila i veleposlanstva zemalja za koja se u javnosti spekuliralo kako će sudjelovati u mimohodu putem svojih izaslanstava ili čak i tijekom postroja te kroz letački program.
Tko sve (ne) dolazi na vojni mimohod u Zagreb?
Kako bi razjasnio nedavne napise u medijima vezano uz sudjelovanje Sjedinjenih Država na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, prvi je reagirao američki veleposlanik u Hrvatskoj Kenneth Merten: 'Uz mene, kao veleposlanika Sjedinjenih Država, i našeg vojnog atašea, Sjedinjene Države na mimohod 4. kolovoza u Zagrebu planiraju poslati dva generala Sjedinjenih Država. Drago nam je što ćemo sudjelovati u obilježavanju ovog važnog dana za Hrvatsku.'
'Osim toga, razina sudjelovanja značajno je viša od sudjelovanja SAD-a na prethodnim obilježavanjima Dana slobode i valja je vidjeti onakvu kao što ona uistinu jest – važan odraz snage prijateljstva i partnerstva između Sjedinjenih Država i Hrvatske te naše dugotrajne i čvrste podrške hrvatskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu', zaključio je Merten i dodao da sudjelovanje doniranih američkih MRAP vozila u mimohodu te istovremeni uspješan završetak ugovora u vrijednosti od 30 milijuna dolara s brodogradilištem Viktor Lenac za remont broda USS Mt. Whitney predstavlja 'dodatne dokaze snažnog i dugotrajnog partnerstva s Hrvatskom, vrijednom i bliskom saveznicom SAD-a'.
Iz britanskog veleposlanstva poručili su da se ni jednom slučaju nisu službeno oglasili vezano za sudjelovanje u mimohodu, niti naznačili kako će u njemu sudjelovati, a tek neslužbeno je tportal uspio da će Veliku Britaniju predstavljati vojni ataše što i nalaže diplomatski protokol u takvim situacijama.
Komentirati napise u medijima vezano za mimohod uopće nije htjelo njemačko veleposlanstvo u Zagrebu, a slično su, neslužbeno, reagirala i veleposlanstva još nekih zemalja poput Italije, Mađarske i Rumunjske, koje se također spominjalo kao moguće sudionice predstojeće vojnog mimohoda.
Kako (ne) lete Gripeni hrvatskim nebom...
Portal bris.org zabilježio je i epizodu u kojoj je švedski veleposlanik u Hrvatskoj Lars Shmidt objavio na svojem profilu na Twitteru kako je ponosan što će na mimohodu letjeti i borbeni avioni Gripen, no kasnije je uz ispriku tu informaciju povukao.
U međuvremenu je Dačić izjavio da Srbija nijednoj zemlji nije slala prosvjedne note zbog mimohoda u povodu Oluje i poručio je da Beograd 'neće likovati zbog odluke pojedinih država da ne sudjeluju u vojnoj paradi u povodu obljetnice Oluje'.
Pa ipak, iako je riječ o osjetljivoj temi, ne samo zbog hrvatskih odnosa sa Srbijom, nego prelamanja savezništava i geopolitike, mnogi su pohrlili nedolazak saveznika na mimohod povodom Oluje prikazati kao neuspjeh vlade isključivo nasuprot navodne uspješnosti srpske diplomacije (ne)namjerno zanemarivši pritom i moguću domaću nesposobnost jer je organizacija tako važnog događanja trebala početi najmanje godinu dana ranije.
Iz MORH-a su pak, podsjetimo, poručili da se ne može govoriti ni o kakvom debaklu te da će konačan popis zemalja sudionica i načina sudjelovanja - opremom, zastavom, izaslanstvom ili vojnicima - biti javno objavljen kad stignu odgovori od svih pozvanih, a nikome ništa ničime nije bilo uvjetovano, tvrde. Istovremeno, prva potpredsjednica Pusić upravo je danas iz Bruxellesa poručila da 'eventualni nedolazak većeg broja stranih izaslanstva ne mijenja ništa; naime, vojni mimohod u sklopu proslave 20. obljetnice Oluje 4. kolovoza hrvatska je stvar'.
