Dokidanje kune za mnoge mjenjačnice znači propast jer obim posla više ne može pokriti troškove poslovanja, piše Novi list.

Taj je obim spao na desetinu nekadašnjeg prometa s obzirom na to da je 86 posto posla otpadalo na transakcije euro/kuna. Toliko se, u omjeru, onda procjenjuje da će mjenjačnica i ostati poslovati: tek oko 10 posto nekadašnjeg broja.

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske narodne banke, 1.147 ovlaštenih mjenjača kojima je HNB dao odobrenje za rad. Imaju oko 3.500 poslovnica i zapošljavaju na desetke tisuća ljudi. Procjenjuje se da će od tog broja ovlaštenih mjenjača njih oko tisuću staviti ključ u bravu.

To vjerojatno znači i da će znatan broj djelatnika ostati bez posla. Dio mjenjačnica koje su, primjerice, poslovale u Rijeci već je zatvoren, a onima koje rade znatno je pao promet.

Mjenjačima je bilo unosno raditi za vrijeme turističke sezone.

Turisti koji će doći iduće ljeto će većinom donijeti euro. Njima će biti lakše, a razlika na tečaju i provizija ostaju stvar prošlosti.

Euro je službena valuta, njome se kupuje i ona ljudima treba, stoga se i zalihe dolara, švicaraca, sve se mijenja u euro i svi traže eure.

Dakle, euro je prihvaćen, i nije da se sada previše, recimo, traži neko alternativno utočište. U optjecaju ima i čeških kruna, mađarskih forinti, svakakvih valuta s mjenjačke liste, no sve je to kap u moru u odnosu na nekadašnji obim posla, tumače mjenjači koji u pravilu nerado govore o činjenici da im se djelatnost našla u vrlo nezgodnoj poziciji.

Dio njih već se lani preorijentirao na druge djelatnosti, pa se spominju kriptovalute i alternativni oblici poslovanja.