Kako tvrde podgoričke Dnevne novine, Bulatović još uvijek nije osobno progovorio o mogućnosti kandidiranja na predsjedničkim izborima, ali se prema izvorima lista u krugovima Demokratskog fronta o tome 'naveliko' priča, podsjećajući kako su za ranije moguće kandidate slovili nikšićki biznismen i glavni donator DF-a Miodrag Daka Davidović te bivši crnogorski ministar unutarnjih poslova Andrija Jovićević.      

Bulatović je, podsjeća crnogorski dnevnik, već sudjelovao kao govornik tijekom prosvjeda oporbenog DF-a u Cetinju, a njegovi stavovi se poprilično poklapaju sa stavovima te stranke koja smatra kako je granica između Srbije i Crne Gore neprirodna.

Bivši crnogorski predsjednik i premijer Jugoslavije je, pak, u ranijem razgovoru za rusku agenciju Sputnjik kazao kako će se pridružiti političkim snagama i pokretima koji će se 'mirnim i demokratskim sredstvima boriti protiv sramne odluke o ulasku Crne Gore u NATO', dodajući kako je NATO 'vojni savez koji predstavlja suvremeni oblik fašizma'.

Bulatović je, podsjetimo, stupio na političku scenu Crne Gore i nekadašnje SFRJ krajem 1980-ih kao pristaša velikosrpske ideje i produžena ruka Slobodana Miloševića u Crnoj Gori. Sa svojim tadašnjim političkim suradnicima Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem tijekom 1989. preuzima kontrolu nad Komunističkom partijom Crne Gore koja s vremenom prerasta u Demokratsku partiju socijalista (DPS).

Tijekom 1996. godine dolazi u sukob s Đukanovićem i Marovićem koji se počinju distancirati od politike Miloševića, a kojeg Bulatović još uvijek podržava. Dvije godine kasnije Bulatović ostaje usamljen u DPS-u kojeg ubrzo napušta, a danas igra marginalnu političku ulogu.

Za vrijeme agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Bulatović je glasno podržavao velikosrpsku retoriku i propagirao crnogorsko prisvajanje dijelova Hercegovine i Dubrovnika.