Sanja Hlaić (29) i Nikola Predović (32) poginuli su u svojem automobilu kada je na njih u nedjelju naletio vlak na cestovno-željezničkom prijelazu u Donjem Zvečaju. Iako na tom prijelazu postoji zvučno-svjetlosna signalizacija, par se oglušio na nju.

Ovaj je prijelaz, sudeći prema svemu, jedna od mnogobrojnih crnih točaka o kojima govori resorni ministar Oleg Butković, a što dokazuje i to da su mještani ranije peticijom tražili postavljanje rampe na ovaj prijelaz jer nedjeljna nesreća nije prva koja se dogodila na tom mjestu.

Iako je 2018. tek počela, smrću ovih mladih ljudi crna bilanca poginulih na cestovno-pružnim prijelazima iznosi tri smrtno stradale osobe. Riječ je o broju koji je u ranijim godinama predstavljao ukupnu godišnju bilancu poginulih na ovaj način.

Crna statistika

Iz Ministarstva unutarnjih poslova doznajemo kako je tijekom 2014. poginulo šest osoba u 113 nesreće. Njihov broj se s godinama smanjuje, no broj poginulih i dalje je zabrinjavajući.

U 2015. tri su osobe poginule, u 2016. jedna. U prošloj godini broj je narastao na pet, dok su do sredine veljače 2018. smrtno stradale već tri osobe.

Iz HŽ Infrastrukture napominju da su se gotovo sve nesreće sa smrtnim ishodima prošle godine dogodile na prijelazima sa signalno-sigurnosnim uređajima i da su dosad napisani brojni akcijski planovi i nacionalni programi kako bi što više željezničko-cestovnih prijelaza bilo maksimalno osigurano.

Što se do sada napravilo?

U Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. stoji kako 70 posto prijelaza ima samo cestovno-prometne znakove upozorenja. 'Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj obuhvaćena su 1032 prijelaza. Predviđeni rok za rješavanje ove problematike je 15 godina, a procijenjena vrijednost cjelokupnog programa iznosi 886,5 milijuna kuna', stajalo je u tom programu.

Što je od toga ostvareno? U HŽ-u nam kažu kako je u protekle dvije godine uloženo 35 milijuna kuna u osiguranje pružnih prijelaza, a pripremljen je i novi Nacionalni program rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza za razdoblje od 2018. do 2022. godine, kojim će biti obuhvaćene i sve tzv. crne točke.

Koje su to crne točke, na naš konkretni upit ni iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ni iz HŽ-a ne otkrivaju.

Prema novom planu, do 2022. planiraju uložiti 143 milijuna kuna, od čega su 68 milijuna kuna sredstva Svjetske banke za osiguranje 50 prijelaza, a za ostale bit će osigurano financiranje iz kredita komercijalnih i razvojnih banaka.

Osim ovih ulaganja, koriste sredstva fondova EU-a.

Vozači uništavaju branike

Aktivno rade i na podizanju svijesti građana da poštuju prometnu signalizaciju, a u tom kontekstu spominju i oko 500 lomova polubranika i branika na godinu jer nesavjesni vozači unatoč spuštenoj rampi prelaze prugu.

Mladen Nikšić sa Zavoda za željeznički promet Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu naglašava kako je nemoguće postaviti rampe na sve cestovno-željezničke prijelaze, kojih je 1512 u Hrvatskoj.

Za to niti nema potrebe jer ih je većina slabo frekventna. A i sredstva su nedostatna. Naime Nikšić kaže kako je riječ o poprilično skupim zahvatima jer uređenje jednog cjelovitog željezničko-cestovnog prijelaza košta od 1,3 do 1,5 milijuna kuna. Kada bi se ovo ulaganje primijenilo na sve prijelaze u Hrvatskoj, trebalo bi utrošiti više od tri milijarde kuna.

Na pitanje bi li postavljanje branika i polubranika na sve prijelaze riješilo problem čestih nesreća kaže kako ne bi u potpunosti. Podsjeća i na velik broj branika uništen zbog vozača koji ih zaobilaze.

'To je kulturološki problem. U većini slučajeva imate rampu ili svjetlosno-zvučnu signalizaciju koje ljudi ne poštuju', napominje. 'Ako govorimo o konkretnom slučaju nesreće u Donjem Zvečaju, tamo je po svemu sudeći radila svjetlosno-zvučna signalizacija', dodaje i kaže da je to kao da u gradu ne želite stati na semaforu koji pokazuje crveno.

'Problem je kompleksniji, no ne branim HŽ, a u svakom slučaju treba povećati broj opremljenih prijelaza', poručuje Nikšić.