Budući da im je to jedini izvor sredstava za egzistenciju i da nakon isteka dosadašnjeg zakupa više nemaju gdje držati stoku na ispaši niti gdje za nju proizvoditi hranu, doveli su je pred ured načelnika Općine koja im nije produžila zakup.

Đurđanci katastarski pripadaju gradu Đakovu i prema izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz svibnja ove godine, prednost pri dodjeli državnog zemljišta na području jedinica lokalne samouprave imaju njezini stanovnici. No prema Zakonu koji je bio na snazi prošle godine u vrijeme raspisivanja natječaja, OPG Markić je kao dugogodišnji zakupac imao prednost na ponovni zakup, no zemlja je ipak dodijeljena trojici poljoprivrednika s područja Općine. Stoga su se Stipo Markić i njegovih dvanaestero djece odlučili na očajnički potez i stado potjerali pred zgradu općinske uprave te pozvali načelnika Grgu Lončarevića da im kaže što da rade sa svojim kravicama.

Načelnik ogorčen na policiju

'Dosad smo na području općine Semeljci obrađivali 65 hektara zemlje, na području grada Đakova 50, a toliko imamo i vlastite zemlje. Ovoga trenutka u zakupu više nemamo niti jedan hektar, no naša ponuda za zakup državnog zemljišta na području Grada još se razmatra i navodno će nam produljiti zakup na 50 hektara. To nije dovoljno za prehranu ovoliko grla i gotovo polovicu stada morat ćemo poslati u klaonicu', ogorčen je Stipo Markić.

Pokazuje nam i obrazac javnog natječaja koji u članku 6. određuje da prednost pri zakupu zemljišta ima dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i poljoprivredno zemljište koristio na temelju ugovora o zakupu, te sam Ugovor od 4. listopada 2000. godine koji u čl. 12. utvrđuje da se na zahtjev zakupca može produljiti bez javnog natječaja. Može, ali i ne mora, pa im je načelnik Lončarević rekao da će ići natječaj i neka se jave, no pri izboru kandidata očito se nije poštivao zakon koji je tada važio.

Načelnik općine Grga Lončarević ogorčen je na policiju i institucije sustava što su dopustile dovođenje stoke u drug zgrade općinske uprave, a Markići je ne misle odvesti sve dok ne dobiju novi ugovor o zakupu.

'Dio te parcele obrađivao je zakupac s područja općine Semeljci, a dio su radili Markići, tako da oboje prema starom zakonu imaju pravo prvenstva. Osim toga, Općinsko vijeće odlučilo je da se u zakup može dobiti najviše 80 hektara, a OPG Markić već ima gotovo 77 hektara u zakupu na katastarskom području grada Đakova, pa im mi nismo dužni ponovno dati 65 hektara na našem području', tvrdi Lončarević i kaže da je ugovore s novim zakupcima ovjerilo Ministarstvo poljoprivrede i da su ih potvrdili u Državnom odvjetništvu.

Osječki odvjetnik obitelji Markić, Zdravko Dumančić, podnio je u međuvremenu prigovor na tu općinsku odluku i još čeka odgovor.

Loša zakonska rješenja

'Nisam čuo za to niti sam dobio bilo kakav odgovor od DORH-a. Ne vjerujem ni da je stigao baš posljednjih dana', rekao nam je Dumančić koji se sprema tužiti općinu Semeljci čim u posjed uvede nove zakupce. Proljetne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatra lošima i izvorom brojnih problema. S njim se slaže i Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda čiji su Markići članovi.

'Čestim promjenama zakona, u područje gospodarenja zemljištem unesena je velika pomutnja. Prvo je prednost davana braniteljima, pa onima koji žive najbliže zemlji, pa onima koji je već koriste, a sada je imaju oni koji žive na području lokalne samouprave. Državnim zemljištem je najbolje raspolagala županija, koja ima svoje stručne službe. Sada njime upravljaju lokalne samouprave koje često nisu za to stručno osposobljene, a pojavljuju se i snažni interesi pojedinaca bliskih općinskim vlastima, pa se ne donose nepristrane odluke. Tako se zemlja često dodjeljuje stočarima početnicima, a oni koji su posao razvijali desetljećima i stekli velika stada, ostaju bez zemlje i prisiljeni su gasiti proizvodnju, smatra Brlošić.