Šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a sastat će se u četvrtak i petak u Velikoj Britaniji u neposrednoj blizini Cardiffa u Walesu na summitu, u jeku krize u Ukrajini zbog koje se odnosi s Rusijom nalaze na najnižoj razini još od Hladnog rata. Summitu će prisustvovati državnici iz šezdesetak, savezničkih i partnerskih, zemalja
Hrvatsku delegaciju predvodit će predsjednik Ivo Josipović, a delegaciju sačinjavaju još potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i ministar obrane Ante Kotromanović. Hrvatskoj je zanimljivo to što i predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović sudjeluje na summitu kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Tako će se na dva dana i predsjednička kampanja prenijeti u Wales, jer će dva glavna favorita utrke biti tamo.
No vratimo se NATO-u. Suočeni sa sigurnosnim prijetnjama u Ukrajini, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, od članica se očekuju dodatna ulaganja u obranu i koje će NATO-u jamčiti da će biti spreman suočiti se sa svim izazovima. To znači da bi se u sljedećih deset godina trebali približiti zacrtanom cilju o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe. Hrvatska je na 1,2 posto. Cilj ispunjavaju samo četiri članice: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka i Estonija.
Kako primjećuje Politico, europske zemlje voljele bi snažniji obrambeni sustav sve dok ga ne moraju plaćati. Američki su analitičari skeptični u vezi volje europskih zemalja da povise izdvajanja za obranu pa čak i ignoriranja prijetnje.
Politico navodi primjer Francuske koja pod svaku cijenu nastoji realizirati prodaju dvaju amfibijskih ratnih brodova Rusiji unatoč sankcijama Europske unije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Obamina administracija priznaje da Europa neće tek tako povećati izdvajanja za obranu, ali tvrdi da je ukrajinska kriza razbila svaku iluziju kako se može nastaviti dalje ignorirajući rusku prijetnju.
Američki je predsjednik prije NATO summita u Cardiffu posjetio Estoniju, baltičku državu koja svakako očekuje pomoć saveznika pred rastućim apetitima istočnog susjeda čiju je željeznu čizmu dobrano osjetila tijekom razdoblja okupacije od kraja Drugog svjetskog rata do pada Berlinskog zida.
Obama je obećao da će SAD dati milijardu dolara kako bi se osnažila europska sigurnost i dao garancije da će vojska te zemlje ostati snažno prisutna u Europi, posebno uzduž istočnih granica, gdje su američke trupe značajno pojačale prisutnost nakon što se Rusija aktivno umiješala u sukobe u Ukrajini.
Jedna je od glavnih odluka u tom kontekstu svakako formiranje udarnih postrojbi koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slučaju bilo kakvog napada. Riječ je Akcijskom planu o pripravnosti (RAP) koji bi trebao biti odgovor na 'agresivno ponašanje Rusije', ali i druge sigurnosne izazove ako se pojave. Upitno je hoće li NATO nakon summita biti sigurnije mjesto, ali militariziranije svakako hoće.
