Predsjednici i premijeri iz skupine G20 sastaju se na godišnjem samitu čelnika, koji će se ove godine održati 9. i 10. rujna u glavnom gradu Indije – Delhiju. Glavna tema sastanka bit će održivi razvoj, ali se očekuje da će jedna od tema biti i rat u Ukrajini. No što je uopće G20?
G20 je skupina zemalja koje se sastaju kako bi raspravljali o globalnim ekonomskim i političkim pitanjima. Skupinu čini 19 država i Europska unija, a ukupno čine 85 posto svjetske proizvodnje i više od 75 posto svjetske trgovine. U zemljama skupine G20 živi dvije trećine svjetske populacije.
Pored zemalja Europske unije, članice su Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
vezane vijesti
Manja skupina zemalja članica G20 sastaje se pod nazivom G7. Skupina G20 osnovana je 1999. nakon azijske financijske krize, kao forum na kojem bi ministri financija i ostali dužnosnici raspravljali o tome kako ponovno uspostaviti gospodarsku stabilnost. Prvi samit čelnika održan je 2008., u vrijeme financijskog kraha.
G20 je proširio svoj fokus posljednjih godina na pitanja kao što su klimatske promjene, održiva energija i oprost međunarodnog duga. Svake godine druga država članica G20 preuzima predsjedanje i određuje dnevni red za samit čelnika.
O čemu će biti riječ na samitu G20?
Kao ovogodišnja predsjedateljica, Indija želi da se samit usredotoči na održivi razvoj i mjere koje treba poduzeti za ravnomjernije širenje gospodarskog rasta između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Premijer Narendra Modi se kao domaćin želi usredotočiti na interese globalnog juga. U subotu će započeti trosatna sesija na temu energije, održivosti i zaštite klime.
Kako je najavljeno, potrudit će se da samitom ne dominira tema rata u Ukrajini kao što je to bilo prošlogodišnjem samitu na Baliju u Indoneziji.
Od napada Rusije na Ukrajinu među državama skupine G20 lome se koplja na tu temu. Na samitu na Baliju dogovorena je neobična formulacija prema kojoj 'većina članica oštro osuđuje rat u Ukrajini'. Sada se čini da Kina i Rusija nisu voljne čak ni potpisati dokument koji sadrži ovu frazu. Istovremeno se Rusija pak zalaže za osudu gospodarskih sankcija koje je Zapad uveo protiv nje zbog agresija na Ukrajinu.
Nakon žestokih rasprava šefova diplomacije država članica na sastanku u Delhiju u ožujku po pitanju rusko-ukrajinskog sukoba nije postignut nikakav konsenzus.
Tko neće doći?
Indijski premijer Narendra Modi uoči tamošnjih izbora zakazanih za proljeće sljedeće godine želi iskoristiti predsjedanje skupinom G20 kako bi promovirao Indiju kao veliku svjetsku silu, a sebe kao važnog svjetskog vođu.
Domaći letovi se otkazuju kako bi se napravilo mjesta za posjete šefova vlada, srušene su čitave sirotinjske četvrti, a premijer se uhvatio u koštac i s brojnim majmunima koji inače slobodno šeću i skaču indijskom metropolom, kako ne bi ometali samit.
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden razgovarati s čelnicima zemalja u razvoju o prijedlozima za reformu Svjetske banke, što bi moglo rezultirati time da im bude dostupno više novca za infrastrukturu, kao i mjerama za rješavanje klimatskih promjena. Ruski predsjednik Vladimir Putin pak neće prisustvovati, kao ni kineski predsjednik Xi Jinping koji po prvi put ne dolazi.
Kao i obično, Xijevi motivi nisu posve jasni. Neki njegov nedolazak na samit vide kao signal da se pekinško vodstvo polako okreće od skupine G20, posebice ako uzmemo u obzir kako je nedavno pokazao poprilično velik interes za drugim multilateralnim skupinama poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju. Ipak se tamo Rusija i Kina ne moraju suočavati s kritikama sa Zapada.
Ali čak i da je Xi za pregovaračkim stolom, bilo bi nejasno može li i što skupina G20 postići u Delhiju. Otkako je Indija preuzela predsjedanje u prosincu 2022., održano je 12 sastanaka na ministarskoj razini. Ni u jednom od njih sudionici se nisu uspjeli dogovoriti oko završne deklaracije.
Spor s Kinom
Kako piše BBC, u svibnju ove godine Kina i Saudijska Arabija bojkotirale su sastanak skupine G20 u Kašmiru, na kojem se govorilo o turizmu. Razlog nedolaska? Na jedan dio teritorija regije Kašmir, koji je inače pod indijskom upravo, pravo polažu i Pakistan i Indija. Nedavno je izbio još jedan spor između Indije i Kine, nakon što je Peking objavio kartu koja tvrdi da su država Arunachal Pradesh i visoravan Aksai Chin kineski teritorij. SAD je zatražio od Kine da privremeno te sporove s Indijom ostavi po strani, no Kina se očigledno na to oglušila.
Na sastancima čelnika 2008. i 2009., tijekom financijske krize, čelnici su dogovorili mjere za spašavanje globalnog gospodarskog sustava. Ipak, prema mišljenju mnogih, kasniji samiti skupine bili su manje uspješni, nerijetko zbog zaoštrenih odnosa suparničkih svjetskih sila.
No sastanci jedan na jedan pokazali su se nešto konstruktivnijima. Tako su se primjerice na samitu u Osaki 2019. tadašnji američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping složili da će nastaviti pregovore o rješavanju velikog trgovinskog spora.
Još jedna sporna točka je klimatska politika. Kina će navodno pristati potpisati zajedničku deklaraciju samo ako SAD popusti u pogledu svog embarga na čipove. Zbog činjenice da Kina uzima klimatsku politiku kao taoca kako bi pregovarala o nečemu drugome postavlja se pitanje koliko pouzdano Zapad može surađivati s Pekingom kad je riječ o klimatskoj politici.
U svakom slučaju Europa i SAD žele iskoristiti odsutnost kineskog šefa kako bi se predstavili kao bolji partneri zemljama tzv. globalnog juga.
SAD također želi predstaviti prijedlog mjera pomoći koja ima za cilj oslabiti globalni utjecaj Kine. Peking osigurava opsežne infrastrukturne i industrijske zajmove siromašnijim zemljama kao dio svoje inicijative Pojas i put. Tome će se uskoro suprotstaviti 'prijedlog vrijednosti' predvođen SAD-om.
