Danska vlada pristala je preuzeti većinski udio u umjetnom 'energetskom otoku' vrijednom 25 milijardi funti, koji bi se trebao graditi usred Sjevernog mora
Otok zapadno od poluotoka Jutland, 80 kilometara od obale u početku će imati površinu od 120.000 četvornih metara - veličine 18 nogometnih igrališta -, a u prvoj fazi moći će pružiti zelenu energiju za tri milijuna kućanstava.
Od oluja sa Sjevernog mora bit će zaštićen s visokim morskim zidovima s tri strane, te s pristaništem za servisna plovila koji čini četvrtu stranu.
Bit će povezan sa stotinama vjetroelektrana na moru, opskrbljivat će strujom kućanstva i paralelno isporučivati 'zeleni' vodik brodarima, aviokompanijama i logističkim tvrtkama.
U dogovoru sklopljenom u srijedu navečer, socijaldemokratska vlada složila se sa svojim partnerima, a potporu je dala i oporba s desne strane političkog spektra. Država bi trebala imati 51% udjela na otoku, dok ostatak otpada na privatni sektor.
vezane vijesti
'Ovo je uistinu sjajan trenutak za Dansku i za globalnu zelenu tranziciju. Energetsko čvorište u Sjevernom moru bit će najveći građevinski projekt u povijesti Danske. To će dati veliki doprinos ostvarenju ogromnog potencijala za europski pučinski vjetar', rekao je u danski ministar Dan Jørgensen.
Projekt se temelji na međustranačkom sporazumu postignutom u lipnju o energetskoj politici, u kojem su se stranke dogovorile o izgradnji dva energetska čvorišta, jedno umjetno i drugo sa središtem na baltičkom otoku Bornholmu.
Ta će dva čvorišta u početku podržavati 5GW proizvodnje vjetra, trostruku dansku trenutno instaliranu pučinsku energiju, s tim da je kasnije planira proširenje na čak 12GW.
Umjetni otok važan je dio danskog pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, koji spada među najambicioznije u svijetu.
Nordijska zemlja ima prirodne uvjete, uključujući potrebnu snagu vjetrova, i bila je pionir u razvoju kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra na kopnu i na moru. Prva je u svijetu izgradila farmu vjetroelektrana na moru, prije gotovo 30 godina.
U prosincu 2020. odlučila je obustaviti istraživanja nafte i plina u svojem dijelu Sjevernoga mora.
