'U Hrvatskoj se proteklih godinu dana vodi jedna vrsta antimanjinske, antisrpske kampanje. Zabrinjavajuće je da se to događa po završetku pregovora i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, što je protivno čl. 36, aneksu 7 Pristupnog ugovora. Tu se navodi da će manjinska prava jačati, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina dosljedno se primjenjivati, da će se osigurati pretpostavke za povratak izbjeglica i jačanje ljudskih prava. Mi trenutačno u Hrvatskoj imamo suprotan trend', smatra Milorad Pupovac

Val desničarenja protiv 'nenarodne' Vlade

Kaže da Vlada u tomu ne sudjeluje, nego nastoji osigurati vladavinu prava, zaštititi ljudska prava i provoditi zakone koji manjinama jamče pravo na dvojezičnost i dvopismenost. No opozicijske grupacije, kako unutar tako i izvan parlamenta, pojedine braniteljske organizacije i predstavnici Crkve vode kampanju kako bi ograničili ta prava, čime vode Hrvatsku unazad.

Vladi priznaje da nastoji ispuniti svoje europske obveze, ali se pritom suočava s izvaninstitucionalnim nastojanjem koje svako unapređenje manjinskih prava i odnosa sa Srbijom i EU-om dočekuje kao razlog za pojačavanje kampanje.

'Ovu Vladu gleda se kao neprirodnu, udbašku, zločinačku i nenarodnu, a ne govori se o tomu kako vodi državu i komunicira s javnošću te hoće li ekonomska politika dati rezultate. Uvode se termini koji jako podsjećaju na razdoblje s početka devedesetih', napominje Milorad Pupovac i naziva opasnim to što se stvari iz parlamenta sele na ulice, a iz stranaka u neke organizacije koje si uzimaju nepripadajuće ovlasti.

'Bilo je znakova da su pojedini predstavnici HDZ-a u tomu aktivno sudjelovali, ali su ulogu HDZ-a i desne komponente njegove politike preuzeli neki dijelovi Crkve ili nevladinih organizacija. Tako se stječe dojam da HDZ trči za tim događajima', uočava Pupovac i ocjenjuje da se predsjednik HDZ-a, Karamarko, u toj situaciji nije najbolje snašao.

'Taj val desničarenja koji je krenuo od obrazovnih i moralnih pitanja – prvo od odgoja za spolnost, pa suradnje u pravnim stvarima (u slučaju Perković), pa do pitanja dvopismenosti u Vukovaru – sve je to korišteno za razvijanje jedne vrste desne atmosfere kako bi se revidirale europske vrijednosti etablirane u hrvatskoj politici. HDZ i gospodin Karamarko u jednom su trenutku u to otvorenije ušli, ali je on ubrzo shvatio koliko to ugrožava njegovu stranku, pa i Hrvatsku, u europskom kontekstu. Nadam se da je svjestan da to narušava i političku stabilnost u zemlji.

Uvijek sam govorio da je HDZ stožerna stranka desnog političkog centra i kada ona gubi utjecaj na tom polu, kada propada i ruinira se, u Hrvatskoj nastupa politička nestabilnost. Karamarkova je odgovornost ojačati stranku, ali ne na desničarskoj politici marginalnih političkih stranaka, nego na politici centra, za što smo vjerovali da on kao čovjek koji je godinama u ili blizu državnog vrha, ima snage', rastumačio je dr. Pupovac.

Od Europskog parlamenta, Europske komisije i ostalih organizacija, ako se nastave takvi trendovi, očekuje još glasnije poruke.

Oduzeli im novac za povratak izbjeglih

Milorad Pupovac, koji je i predsjednik Srpskog narodnog vijeća, navodi kako je proračun Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje i obnovu smanjen za više od 130 milijuna kuna, a napravila se projekcija kao da će se raditi osam, a ne 12 mjeseci. Tvrdi da posljednje dvije godine gotovo ništa od zacrtanog kako bi se potaknuo povratak izbjeglih, nije ispunjeno.

'Zato što je došlo do zastoja. Zato smo vrlo kritični prema Ministarstvu regionalnog razvoja, jer nedovoljno ažurno ostvaruje preuzete obveze. To predstavlja ozbiljan problem između nas i Vlade, izvor nesporazuma ne samo prigodom izglasavanja proračuna, nego i u cjelokupnoj suradnji s Vladom. Slično je i s elektrifikacijom. Ljudi čekaju struju deset godina nakon što su obnovili kuće. Dvije, tri godine nije napravljen nijedan priključak. Sve stoji. I da HEP može reći da im se to ne isplati, jer nema dovoljno potrošača? To je prije svega protuzakonito, a sprečava i povratak', tvrdi dr. Pupovac.

Na potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja dr. Branka Grčića žestoko se zbog toga okomio na sjednici Sabora, ali kaže – nedovoljno žestoko!
'Rečeno je da će se naći rješenje, a onda dolazimo na glasovanje i kaže se da ništa od toga oko čega smo se dogovorili nije napravljeno. Mi nismo tražili više novca, samo da nam se dodijeljeni novac ne uzima i ne prebacuje drugdje. Ništa više. Taj je novac potreban ljudima za obnovu i elektrifikaciju njihovih kuća. Nismo tražili ni lipu više za to, samo da nam ne oduzima, a oduzimali su nam.'

Getoizacija – integracija

Na sve češće optužbe za getoizaciju Srba u Hrvatskoj Pupovac odgovara da oni nemaju interesa za getoizaciju, nego za integraciju.

'Srbi se ne žele odvajati od ostalih građana RH. To je protivno njihovu cjelokupnom povijesnom iskustvu. To rade drugi – školskim programima u kojima ih se ne spominje, dodatnom literaturom u kojoj se može čitati 'za dom spremni', pa onda roditelji pišu Ministarstvu i žale se… Ne kažem da je to bilo namjerno. To je posljedica ratne podjele i činjenice da vlasti nisu radile na međusobnom približavanju i izradi integralnog koncepta obrazovanja koji ne bi isključio manjinsko obrazovanje. I sada radimo uz pomoć norveške vlade i Ministarstva znanosti, nadam se i Ministarstva regionalnog razvoja. Očekujem da će se to napraviti ne samo u Vukovaru, nego i u Kninu.'

Navodi primjer iz 1995., kada su nakon uspostavljanja vlasti u Kninu, učiteljice i tete u vrtićima, Srpkinje ili iz mješovitih brakova, morale otići u roku od 24 sata.

'Ako getoizacija znači zaštitu svog identiteta, radnih mjesta, sadržaja koji bi trebali učiti svi, onda je to u redu. Ali to nije getoizacija, nego borba za prava i status koji treba imati. Ako se pod integracijom shvaća da ne smiješ spomenuti ono što je bitno za tvoju povijest i za nacionalne vrijednosti da bi mogao normalno raditi, onda to nije integracija, nego segregacija i isključivanje', odrješit je dr. Pupovac.

Premda misli da Vlada nastoji poštivati manjinska prava, skeptičan je prema razini njezine svijesti o problematici manjinskih prava.

'Nisam siguran da u tom smislu postoji do kraja razvijena svijest o kompleksnosti manjinske problematike i dugoročnosti da se time bavi. Što se tiče ekonomskih okolnosti, one mogu biti razlog za različite reakcije. Radije bih, umjesto desničarskih, nacionalističkih, šovinističkih pa i fašistoidnih poruka kojima se ne rješava ništa, vidio sindikalističke, lijeve socijalne pokrete koji žele ravnopravnost, zaposlenost, napredak, što će pokazati samosvijest hrvatskog društva. Ova se zloporaba čini više od dvadeset godina. Nikako da se toga oslobodimo i postanemo društvo svjesno sebe i kažemo da nam ne može četiri posto Srba, ili tri-četiri komunista, ili ne znam kakvi udbaši u Hrvatskoj predstavljati problem. Problem je što nismo svjesni tko nama manipulira i za koju svrhu', zaključuje dr. Milorad Pupovac